Svaka je knjiga bogatstvo. Raznolike i vrlo kvalitetne knjige posljednjih se godina rađaju u gradiću poznatom po trešnjama, marunima, šparogama i lovoru, u gradiću gdje »čuje se ča« – Lovranu. Zahvaljujući Katedri Čakavskog sabora Lovrana i pomoći Općine Lovran često se tiskaju knjige za različite krugove čitatelja, a zadnja je u nizu promovirana zbirka ljubavne poezije koju je napisala profesorica Vjekoslava Jurdana pod nazivom (S)povedena. Na promociji koja je održana u lovranskoj Galeriji Laurus, tadašnji je predsjednik KČS-a Lovran Frane Babić dao kratak pregled kroz postignute aktivnosti.

– Katedra Čakavskoga sabora Lovran poznata je po svojoj bogatoj i raznovrsnoj izdavačkoj djelatnosti od 2009. godine kada je osnovana. Do sada je tiskano 10 Zbornika Lovranšćine, 6 knjiga iz edicije Lovranska dota i 13 knjiga iz edicije Liburnijski lapiš. Nekoliko knjiga tiskano je i u koautorstvu. Tom impresivnom broju sada se pridružuje i zbirka ljubavne poezije »(S)povedena« autorice izv. prof. dr. sc. Vjekoslave Jurdana, a ja ću još i s ponosom reći – naše lovranske nevesti – rekao je Babić.

Urednica knjige Cvjetana Miletić obratila se publici na »najdražoj čakavštini«, jer je i očuvanje najstarijeg hrvatskog jezika koji se govori na našim prostorima, vrlo važan cilj ovakvih knjiga, baš kao i organizacija književnih večeri.

– Negdere 2012. leta otprli smo ediciju Lovranska dota va koj je mesto mej Lovranci dobila i Vjekoslava. A s njijun prvun knjigun poezije, ka se zvala »Kolajnica«, 2013. leta otprli smo drugu ediciju Lovranski lapiš. I onputa, kako da su njoj se otprla neka otajstvena vrata, poezija je hodila za Vjekoslavun, ona ju je zapiševala, va knjigi pobirala i tiskana njoj je druga knjiga »Zvonejske lumbreli«, pa poetska slikovnica za decu »Tončić Petešić«, vaje za ten »Košuta i jelin« i sada ova zaokružena zbirka jubavneh stihi »(S)povedena« – navela je Miletić i ocijenila kako se radi o »antologijskoj pjesničkoj zbirci«. Vjekoslava Jurdana je rođena 1967. godine u Rijeci, gdje je završila studij južnoslavenskih jezika i književnosti. Ondje je i doktorirala s tezom o ulozi povijesti i prostora u opusu Drage Gervaisa. Sveučilišna je profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, te dobitnica mnogih nagrada. O temi egzila, emigracije i nostalgije u književnosti (Drago Gervais, Viktor Car Emin) izlagala je i u Washingtonu te Chicagu, a u Sidneyju je objavila opsežnu znanstvenu studiju. U znanstvenom i stručnom radu te umjetničkom stvaralaštvu glavno područje njezina zanimanja jest čakavska književna riječ te zavičajna baština Istre, Hrvatskog primorja i otoka.