Povijest i sadašnjost

Izložba u Šporeru: Stoljeće i pol željezničke povezanosti Kvarnera

Filip Brnelić

Sinoćnje otvorenje izložbe u »Šporeru« / Snimio Vedran KARUZA

Sinoćnje otvorenje izložbe u »Šporeru« / Snimio Vedran KARUZA

Izložba »Stoljeće i pol riječkih pruga« na sveobuhvatan način, kroz 15 tematskih cjelina, obilježava važne datume iz 1873. godine, kad su puštene u promet pruge Pivka – Rijeka te Rijeka – Karlovac



 


 


OPATIJA – Povodom 150. godišnjice završetka izgradnje riječke pruge, u Umjetničkom paviljonu »Juraj Šporer« predstavljena je izložba »Stoljeće i pol riječkih pruga«, koja na sveobuhvatan način, kroz 15 tematskih cjelina, prikazuje povijest, ali i sadašnjost kvarnerske željezničke linije. Obilježavanja važnih datuma 25. lipnja, odnosno 23. listopada 1873. godine, kada su u promet puštene 55 kilometara duga pruga Pivka – Rijeka te pruga Rijeka – Karlovac, poslužile su kao prilika za prisjećanje jednog od temelja devetnaestostoljetnog razvoja Rijeke i njene okolice koji se – silom prilika i neprilika – na ovu infrastrukturu oslanjaju i danas. Izložba u organizaciji zagrebačkog Hrvatskog željezničkog muzeja, tvrtke HŽ Infrastruktura i opatijskog Hrvatskog muzeja turizma donosi arhivski materijal, stare fotografije, narcte, vozne redove, kao i crtice o značajnim datumima, unapređenjima i investicijama, tunelima i mostovima, prikaz postaja i kolodvora, objektima od kojih neki, poput kolodvora u Rijeci i u Matuljima, stoje kao iznimna arhitektonska postignuća ili registrirana kulturna dobra.


Izložba donosi brojne fotografije / Snimio Vedran KARUZA


Početak razvoja




Prilikom otvorenja izložbe, ravnateljica opatijskog muzeja Mirjana Kos Nalis i opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin istaknuli su da je željezničko povezivanje Opatije i Rijeke s Karlovcem i u konačnici Budimpeštom, centrom tadašnje Austrougarske monarhije, označilo početak razvoja ekonomskog zamašnjaka koji se u Rijeci ogledao u industrijskom i lučkom smislu, a u Opatiji u onom turističkom kroz pojavu masovnijih i organiziranijih posjeta.


– Zahvaljujem autorima iz Zagreba koji ovom izložbom upoznaju javnost s obolom kojeg je željeznička pruga dala prvenstveno Rijeci, ali i ovom gradu. Drago mi je ih možemo ugostiti u Opatiji i drago mi je da su sa sobom donijeli ovakve eksponate kao što je dio povijesne drvene pruge. I danas na našim prugama ima dosta toga povijesnog, nažalost čak i brzina. Nadam da će nakon velikog ulaganja u cestovnu infrastrukturu slijediti ulaganja i u željeznicu i da će ona zaživjeti na način na koji je to učinila prije 150 godina – kazao je Kirigin.


Dio povijesne drvene pruge / Snimio Vedran KARUZA


Ključnost željeznice


Autori izložbe, ravnateljica HŽM-a Renata Veličan i kustos Josip Kajinić, istaknuli su da je cilj izložbe prezentirati priču o pruzi koja bi pokazala ključnost željeznice za tehnološki i ekonomski razvoj tadašnje Rijeke, Opatije i Hrvatske.


– Željeznica je prije 150 godina pružila revoluciju u prijevozu roba i ljudi više nego što su kočije ikad mogle. Ona je za sve socio-ekonomske skupine označavala veću mobilnost i brže kretanje roba i ljudi, a cijela njena izrada bila je pravi poduhvat. Posjetitelje izložbe želimo upoznati s načinom izrade pruge u vremenu u kojem se radilo s iznimno puno ručnog rada te s njenim vrijednim geotehničkim infrastrukturnim objektima po kojima je riječka pruga specifična, kao što je tunel Brajdica, dug 1.838 metara, koji je po svojoj izradi jedinstven jer savladava značajnu visinsku razliku. Takvi objekti bez sumnje pretendiraju za mjesto na popisu UNESCO-ove baštine, zbog čega ih je potrebno čuvati, bez obzira na potrebe za modernizacijom – kazao je Kajinić.


Izložba »Stoljeće i pol riječkih pruga« u Šporerovom se paviljonu uz slobodan ulaz može pogledati do 8. listopada.


Josip Kajinić / Snimio Vedran KARUZA


Snimio Vedran KARUZA