Doživjeti trideset godina postojanja uspjeh je za svaku organizaciju, no kada je riječ o civilnom sektoru i području ekologije gdje su izazovi još bar mrvicu teži, tada podvig dobiva dodatan kontekst.

Godine upornog rada na očuvanju prirodne i kulturne baštine koje su uložili Žmergovci prepoznao je Grad Opatija dodjeljivanjem svoje godišnje nagrade, a Diana Kovačić, predsjednica udruge kojoj je nagrada na svečanoj gradskoj sjednici uručena, navodi da se skupina i dalje nastoji hrabro suočiti s važnim problemima u zajednici koje drugi možda ne vide.

– Trideset godina je pozamašna brojka, pogotovo za jednu malu zelenu udrugu koja bocka tamo gdje se najčešće ne smije bockati, gdje svoje prste u pekmezu imaju kapital i donositelji odluka. To vrlo često zna biti nezahvalna pozicija, znamo biti neshvaćeni i neprihvaćeni, ali od početaka postojanja udruge do danas reagiramo na ono na što drugi ne reagiraju.

Uporni smo, skrećemo pozornost i educiramo javnost, posebno mlade ljude koji su Žmergu uvijek bili jako važni – ističe Diana Kovačić, opisujući nastanak udruge u nimalo zavidnim ratnim vremenima kada civilni sektor nije ni postojao.

Čistke i sajmovi

– Uvijek volim isticati da je udruga nastala kada su se organizirali mladi Opatijci koji su vidjeli da s Učke izlaze kamioni s deblima i da se ondje događa deforestacija. Htjeli su to zaustaviti i u to su krenuli dosta štreberski – jako profesionalno, metodološki kako treba, potkrijepljeno s dokazima, analizama stanja na terenu, što su i danas vrijednosti Žmerga.

Razgovarali su sa stanovnicima, odlučili što treba napraviti, obilazili Opatiju i ostale jedinice lokalne samouprave na Učki. Svugdje su im zatvarali vrata, ali to ih nije zaustavilo nego su se registrirali i počeli raditi. Ja sam u udruzi volontirala od svoje 15. godine, a među osnivačima je bila tadašnja predsjednica Duška Perić koja me totalno zarazila ekologijom – pripovijeda Diana Kovačić.

Danas, udruga je najprepoznatljivija po svojim zelenim čistkama i mjesečnim ekološkim sajmovima na koje se ljudi iz Opatije, a i šire, redovito odazivaju, no djelokrug rada Žmerga mnogo je sveobuhvatniji i proizlazi iz holističke perspektive promatranja okoliša.

– Smatramo da ako kupuješ lokalnu hranu, da ju ne možeš kupovati plastičnom vrećicom. Jako je važno da u svim segmentima života živiš održivo, što znači da zaštita prirodne i kulturne baštine uvijek mora ići ruku pod ruku s održivim razvojem.

Takav razvoj sa sobom povlači održivi turizam, pa onda i održivu gastronomiju. U Žmergu provodimo projekte koji su vrlo lokalni, ali imamo i one na regionalnoj i nacionalnoj razini. Mi smo prva organizacija koja je prije 12 godina krenula s ekološkim sajmovima koji okupljaju proizvođače isključivo s ekološkim certifikatom.

Kreirali smo i grupu solidarne razmjene »Pod učkun«, to je mala skupina građana koji hranu kupuju direktno od lokalnih ekoloških proizvođača koji proizvode voće i povrće, meso, mliječne proizvode, orašaste plodove, kruhove i torte, kreme za lice i još svašta – izdvaja predsjednica udruge.

Reagirati na probleme

Diana Kovačić ističe da je Žmergov široki spektar aktivnosti osmišljen s razlogom da uključi što veći broj ljudi koji će prepoznati i uključiti se u ovu zelenu priču. Od akcija čišćenja, do predavanja i edukacija, tu se nalazi nešto za svaku dob.

– Održavamo brojne radionice za djecu, od prvih programa za predškolski uzrast do onih za studente. Prije dvije godine dobili smo oznaku kvalitete za naše neformalne obrazovne programe, a još od 2014. godine provodimo projekte koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Međutim, djelujemo i aktivistički na terenu.

Prošle smo godine organizirali veliki prosvjed na Slatini u sklopu inicijative »Javno je dobro« gdje smo se usprotivili štetnom zakonu o pomorskom dobru. Građani su se stvarno počeli buniti oko devastacije obale i plaža i angažirali protiv zabrane pristupa plažama, a sudjelovalo nas je 200-tinjak, što je za Opatiju puno.

Svi su se osjećali uključeni, mnogo je ljudi sudjelovalo u organizaciji prosvjeda, nama su susjedi i drugi Opatijci dolazili u ured i pitali kako nam mogu pomoći i podržati nas na bilo koji način – napominje Diana Kovačić, dodajući da su ekotjeskoba i strah za vlastitom budućnosti postali sve rašireniji fenomeni.

– Pitanje svih pitanja je što donositelji odluka rade po pitanju klimatskih promjena. Građane silno brinu velike temperature i suše, što će biti s hranom i njenom opskrbom. Osjećaju se neizvjesno, budućnost je nesigurna, a pogotovo mladi ne vide kakva će biti njihova budućnost za pet ili deset godina.

Mi kao ljudi s terena, koji pratimo situaciju u našoj struci i ekspertizi dovodimo relevantne stručnjake koji znaju kako treba djelovati, i s tim upoznaju donositelje odluka. Naša udruga je tu kao neka njihova desna ruka u ekologiji, udruge moraju biti partneri tijelima jedinica lokalne samouprave u planiranju i donošenju odluka.

Prepoznali smo da između građana i donositelja odluka fali neki posrednik koji će omogućiti platformu da se svi zajedno okupe i da fali mjesto gdje građani direktno postavljaju pitanja, uključujući ona neugodna – kaže Diana Kovačić, pozivajući sve s upozorenjima, kritikama i prijedlozima da se jave na Žmergov Zeleni telefon namijenjen za probleme diljem cijele Primorsko-goranske županije.

Putem telefona građani se mogu informirati o određenoj situaciji i načinu kako je razriješiti u komunikaciji s gradovima, općinama i drugim tijelima, a mogu i pokrenuti akcije rješavanja konkretnih problema. Upravo je uključivanje, navodi čelnica Žmerga, najvažniji aspekt ekološkog djelovanja.

– Uvijek su ljudi i zajednica ti koji su tu najvažniji. Mi nastojimo surađivati sa svima, bez obzira na političko opredjeljenje jer je okoliš natpolitička tema koja se tiče svih nas, ali važno je da ostanemo ustrajni u osnovnim vrijednostima osnivača – ako je nešto problematično, upirat ćemo prstom i prozivati jer to činimo za dobrobit svih nas.

Zato je u ovih 30 godina najveći uspjeh i snaga Žmerga ta autentičnost, principijelnost i dosljednost, na što smo najviše ponosne – zaključila je Diana Kovačić.