Emil Priskić, Opatijac koji je u mandatu od 2017. do 2021. godine bio zamjenik gradonačelnika Opatije, premda danas ne obavlja neku od političkih funkcija i, kako će za sebe reći, »nije član političke stranke«, i dalje vrlo pažljivo prati sve što se događa u gradu u kojem je, kako voli istaknuti, proveo cijeli svoj život.

U vrijeme dok je bio zamjenik tadašnjem gradonačelniku Ivi Dujmiću, bio je zadužen za financije, društvene djelatnosti i razvoj projekata te ga je javnost najviše prepoznavala kao osobu zaduženu za pripremu, prijavu i vođenje projekata EU fondova.

Premda su birači na posljednjim izborima zaželjeli osvježenje i odabrali novu postavu za vođenje Grada Opatije, činjenica je da je ekipa u kojoj je bio Priskić uspjela »postaviti na noge« i realizirati ili pripremiti za realizaciju jedan solidan broj EU projekata.

Neke je od njih naslijedila nova vlast i realizirala s uspjehom ili je realizacija u tijeku, što je pohvalno, no u javnosti je odjeknulo i kada se od nekih, već odobrenih projekata, poput primjerice revitalizacije Amerikanskih vrtova ili obnove rasadnika u Parku Angiolina, odustalo.

Bez dubljeg ulaženja u politiku i procjenjivanja »što je koja politička opcija napravila dobro, a što loše za Opatiju«, pitali smo Priskića, budući da se i u nastavku karijere bavi EU fondovima, da kao stručnjak u tom polju izrazi svoje stavove…

Poslovni savjetnik

– Radno iskustvo započeo sam kao i mnogi drugi Opatijci dosta rano, već s 12 godina, u turizmu kao liftboy, nakon završenog fakulteta bio sam pet godina gospodarski inspektor, a nakon toga radio sam u nekoliko tvrtki na pozicijama direktora.

Od 2010. godine sam poduzetnik i obrtnik te ponekad kao vanjski predavač održim predavanje na fakultetima o ekonomskim temama.

Ponosan sam i na priznanje Vrijedne ruke koje sam dobio od Obrtničke komore PGŽ-a. Završio sam poslijediplomski doktorski studij ekonomije i vlasnik sam obrta koji se bavi poslovima poslovnog savjetovanja, razvoja projekata te pripreme, prijava i vođenja projekata EU fondova.

Politika može posvađati ljude, pa zato kao Opatijac, a ne kao političar, želim reći da ovom gradu u kojemu živim sa suprugom i troje djece koja se školuju, želim sve najbolje jer to je moj grad, grad u kojem želim provesti cijeli svoj život.

U redu, politiku pustimo »va škabeline«, koliko je to moguće, no ipak zanima nas, s obzirom na to da je u Opatiji došlo do promjene vlasti, koje ste projekte sufinancirane EU novcem uspjeli realizirati, a koji su ostali novoj garnituri?

Proračunski suficit

– Osnovno načelo našeg mandata je bilo »svaki projekt Grada mora biti sufinanciran bespovratnim sredstvima«, u čemu smo u konačnici i uspjeli, iako nismo imali većinu u Gradskom vijeću i nismo imali podršku za kreditno zaduženje niti kada je trebalo za sufinanciranje EU projekata.

Imali smo dvije godine koronakrize, a u krizi smo za građane i gospodarstvo osigurali 7,5 milijuna kuna potpore. Mandat smo završili s proračunskim suficitom.

Producirali smo ukupno 23 EU projekta, 20 projekata je ili završeno ili je u provedbi, ukupne vrijednosti 52,4 milijuna kuna, od čega su bespovratna sredstva čak 40 milijuna kuna.

Pripremljena su i dva projekta koja su bila spremna za prijavu i to Vatrogasni dom, vrijednosti 58 milijuna kuna (očekivana potpora 85%) i Osnovna škola »Rikard Katalinić Jeretov« 22,5 milijuna kuna (potpora 100%).

U nasljeđe novom gradonačelniku je ostavljeno sedam EU projekata. To su uređenje i obnova Amerikanskih vrtova i rasadnika Angiolina, Start up inkubator Hubbazia, uređenje Interpretacijskog povijesnog škvera u Iki, interpretacija 300 let škvera va Ike, Revitalizacija vile Angiolina te Opatijski kutak za inkluziju.

Na ovaj posljednji sam posebno ponosan jer je riječ o projektu koji je omogućio »novi dom« i osigurane financije za dvogodišnji program Udruzi osoba s invaliditetom grada Opatije. Ovi su projekti ili započeli, ili realizirani, ili su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti od 31,9 milijuna kuna.

Važno je istaknuti da su iz EU sredstava napravljeni novi Dječji vrtić Veprinac i obnovljeni vrtić u Voloskom, kojima smo značajno podigli predškolski standard u Opatiji i postigli da svako opatijsko dijete ima mjesto u vrtiću.

Napravili smo i sportsko-rekreacijski centar u Dobreću, Moho centar i obnovili plažu Črnikovica. Ovakvim pristupom realizaciji projekata s »doprinosom« EU sredstava oslobodili smo novac u proračunu i koristili ga za socijalne, gospodarske i druge programe te na kraju mandata ukinuli prirez od 7,5 posto koji je bio direktni namet na plaće građana.

Time su izravno povećane plaće naših građana.

Opatijska kolajnica

Što ste željeli postići projektom uređenja i obnove Amerikanskih vrtova i Rasadnika Angiolina, za koje su sredstva već bila osigurana, no procjena je aktualne vlasti bila da ih se do daljnjeg odgodi i stavi »na čekanje«?

– Dubrovnik ima zidine, Opatija ima parkove i oni su naši glavni atributi. Projekt je rezultat ideje da se potencijal parkova maksimalno koristi u promociji Opatije.

Sukladno tome nastala je Opatijska kolajnica (vodič opatijskim gradskim perivojima). Rasadnik Angiolina, zapušteni prostor od 5 i pol tisuća »kvadrata« se sada koristi kao skladište, trebalo je EU projektom preurediti u »recepciju« svih opatijskih parkova i drugih atrakcija.

Također, tu se trebala naći proizvodnja autohtonih biljaka i cvijeća za potrebe parkova i prodaju turistima te suvenirnica i ugostiteljski sadržaj.

U staroj konjušnici predviđen je inerpretacijski dio o parkovima. Amerikanske vrtove je trebalo »finiširati«, sadržajno završiti ugostiteljski dio i staklenik s biljkama.

Paralelno je kupljena i donja zgrada, a u pripremi je bila kupovina zgrade u gornjem dijelu, kao i izgradnja kolnog pristupa iz pravca Bareda.

Ugovor je potpisan prije godinu i pol, a projekt nije započeo. Bespovratna sredstva od 11,2 milijuna kuna su izgubljena. Ne postoji termin »projekt je odgođen«. Ili je u provedbi, ili se od njega odustalo.

Nedavno je skinut i transparent na ulazu u Park Angiolinu koji je ukazivao na projekt pa je valjda to simboličan čin kojim se projekt »gasi«.

Nakon što je gradonačelnik odustao od 11,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava za uređenje Parka Angiolina i Amerikanskih vrtova iz sredstava Riječke aglomeracije, bit će zanimljivo vidjeti kako će sada u novom razdoblju Opatija funkcionirati unutar aglomeracije i koliko će njezin utjecaj biti ozbiljan, a gradonačelnik vjerodostojan.

Voditelj projekta odgovoran za »zapinjanje« u Dječjem vrtiću Opatija

Osim što je prosvjetna inspekcija poništila natječaj za izbor ravnateljice i zabranila joj rad, »zapeo« je i EU projekt u Dječjem vrtiću Opatija. Kako na ovu situaciju gledate s pozicije stručnjaka za EU projekte?

– Dječji vrtić Opatija zaposlio je »voditelja projekta« koji je bio odgovoran za upravljanje i provođenje projekta. U proračunu projekta je to prikazani trošak od 262.433,40 kuna.

Na to ključno radno mjesto voditelja je zaposlena članica Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Opatija koju je prethodno na tu dužnost imenovao gradonačelnik Opatije. Iz onoga što se dogodilo, čini se da je novac iz projekta nenamjenski trošen pa nije priznat od strane Ministarstva kao kontrolora projekta.

Situacija je kristalno jasna, odgovornost je na voditelju projekta, ali i onom tko ga je zaposlio ili omogućio da se zaposli, a jedino ostaje upitno hoće li netko odgovarati i tko će platiti nastalu štetu.

Mi smo u mandatu proveli sličan projekt naziva »Suvremeni vrtić za suvremenu obitelj« vrijednosti 3,3 milijuna kuna, uz 100% bespovratnih sredstava i nije zapeo u provedbi, između ostalog jer smo zaposlili stručnu osobu.

Ali, ne smijem zaboraviti istaknuti da se ova vlast zasad nije ozbiljno uhvatila izgradnje stanova za mlade na lokaciji Tošina, na gradskom zemljištu od 6.000 »kvadrata«.

Financijski model smo razradili, a korisnici su trebale biti mlade opatijske obitelji. Također, ova vlast do sada nije podržala izgradnju Doma zdravlja na lokaciji iznad groblja Volosko za koji je Grad Opatija darovao zemljište županijskoj ustanovi, ishodovana je građevinska dozvola, Hrvatske ceste su osigurale sredstva za proširenje ceste i izgradnju pristupa, a stari dom zdravlja u Opatiji je PGŽ prodao upravo u te svrhe.

Uskoro, ako se tako nastavi, moglo bi se dogoditi da izgubimo dio zdravstvenih usluga i da za njih moramo »potegnuti« do Rijeke.