Iz Lupoglava su pješice stigli članovi Udruge Valter / Foto Vedran KARUZA
Neka danas Prva istarska brigada "Vladimir Gortan" bude inspiracija svakome od nas da se nikad ne odreknemo svojih uvjerenja, rekla je predsjednica SUA-e Istarske županije Ada Damjanac
povezane vijesti
UČKA – Sloboda se u Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima skupo plaćala, a da se antifašističke vrijednosti na čijim je temeljima i uz velika odricanja i žrtve izborena nikad ne smiju zaboraviti, podsjetilo je dvjestotinjak sudionika tradicionalne proljetne svečanosti danas na Učki. U organizaciji Saveza udruga antifašista Istarske županije i Saveza udruga antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a program u kojemu su se prigodni govori izmjenjivali s kulturno-umjetničkim numerama upriličen je u povodu 81. obljetnice reformiranja Prve istarske brigade “Vladimir Gortan” te održavanja Prve oblasne konferencije Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Hrvatske za Istru. Delegacije dviju županija koje je Učka povezivala kroz povijest, što čini i danas, položile su kod spomenika kraj bivšeg odmarališta Ine vijence i odale počast poginulima.
Program je moderirao Elvis Morina, a publici u kojoj su u odorama NOB-a bili i članovi Udruge Valter koji su iz Lupoglava na Učku došli pješice, a došli su i predstavnici istarskog Društva Josip Broz Tito, obratili su se opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin, predsjednik SAB-a PGŽ-a Dinko Tamarut, predsjednica SUA-e Istarske županije Ada Damjanac, zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula, predsjednica Skupštine Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar i istarski župan Boris Miletić. Spletom prigodnih pjesama program su obogatili zbor Praksa i recitatorica Marija Ribarić.
Odana počast
– Čast mi je pozdraviti vas ispred Istarske županije, te mislim da u samom startu moramo odati počast svima koji su 1944. godine imali hrabrosti i krenuli u nepoznato s jasnim ciljem borbe za slobodu. Istra je taj antifašistički duh imala i prije Drugog svjetskog rata, jer se istarski čovjek oduvijek znao boriti protiv nepravde. Zato mi je drago što danas možemo biti ovdje i pokazati da taj duh i dalje živi u nama. Jer gdje bi Istra bila bez antifašizma i NOB-a? Pod čijom čizmom? Oni koji to danas u Hrvatskoj ne razumiju, ne razumiju osnovne postavke povijesti i neka otvore malo knjige i nauče. Mislim da smo jedina županija u Hrvatskoj koja isplaćuje poseban dodatak sudionicima NOB-a koji su materijalno obespravljeni, a bez njihovog sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu pitanje je kakva bi bila današnja granica Republike Hrvatske, rekao je na svečanosti istarski župan Miletić koji je podsjetio na vrijednosti koje nikad ne smiju pasti u drugi plan, a to su borba za svoj zavičaj, za svoj identitet, “konvivencu”, multikulturalnost i antifašizam, te je nazočnima čestitao 30. ožujka, Dan Istarskog statuta.
Poljski studenti Kasia, Michael i Joanna / Foto Vedran KARUZA
Poljski studenti
Svečanost kod ex odmarališta Ine na Učki imala je jučer i međunarodni predznak, jer su se skupu samoinicijativno odazvali mladi studenti iz Poljske koji se na Kvarneru nalaze zahvaljujući programu Erasmus. Iz tri različita poljska grada Učku su posjetili studenti Joanna, Michael i Kasia koji su poručili da je poštovanje prošlosti dobar put prema budućnosti. Vidjevši iznimno loše stanje u kojemu se danas nalazi bivše odmaralište, poželjeli su da se još jednom vrate na Učku kada za ovaj nekad iznimno posjećen objekt ponovno dođu “bolji dani”. |
Petar Mamula, zamjenik župana PGŽ-a zahvalio je svima koji su 1944. godine podnijeli velike žrtve kako bi se izborili za ono što danas imamo, za život u slobodi, jednakosti i toleranciji, kako bi stvorili preduvjete za formiranje granica u kojima se Hrvatska danas nalazi. Opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin je istaknuo da uz ovakva okupljanja poput jučerašnjeg jasno pokazujemo da antifašizam ne pripada prošlosti, već je itekako aktualan i u današnjim, vrlo izazovnim vremenima.
– Prije 81 godine ovdje su se nalazili oni koji su imali dovoljno hrabrosti i danima hodali do ovog mjesta gdje su se formirali i od kuda je krenula obrana i oslobađanje našeg područja. Antifašizam ne smije živjeti samo kada obilježavamo važne obljetnice, već i kroz cijelu godinu, jer u tom slučaju ne bi bilo mnogih problema koji nas okružuju danas u svijetu, rekao je opatijski gradonačelnik Kirigin.
Svečanosti na Učki nazočilo je dvjestotinjak ljudi / Foto Vedran KARUZA
Istra ne da spomenike
Dinko Tamarut, predsjednik SAB-a PGŽ-a, dodao je:
– Danas obilježavamo dva značajna događaja iz 1944. godine i prisjećamo se da nažalost, rat nije završio te godine, već je potrajao još godinu dana i mnogi su pali za slobodu. Suradnja između naših udruga u Istri i PGŽ-u je konstantna, baš kakva je bila i suradnja u ratnim vremenima, a čemu je dokaz i da je prvi zapovjednik brigade “Vladimir Gortan” bio Vitomir Širola Pajo, partizan s ove strane Učke. Učka je bila i ostala simbol našeg zajedništva. Svečanost se uklapa i u obilježavanje 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Naše je da se zalažemo za antifašizam, za mir i da rata više nikada ne bude.
Ada Damjanac, predsjednica SUA-e Istarske županije podsjetila je da je Prva istarska brigada “Vladimir Gortan” u trenutku formiranja brojila 683 borca i djelovala na području Gorskog kotara, Istre, Slovenskog primorja i Korduna, te u svom ratnom pohodu izgubila 217 boraca.
– Postala je simbol hrabrosti, odlučnosti i žrtve, postala je ne samo vojna snaga, već i simbol jedinstva i časti. Neka danas Prva istarska brigada “Vladimir Gortan” bude inspiracija svakome od nas da se nikad ne odreknemo svojih uvjerenja, da ostanemo hrabri u najtežim vremenima i da s poštovanjem čuvamo tradiciju koju su nam ostavili naši heroji, rekla je Damjanac koja je naglasila i činjenicu da je u Hrvatskoj od 1990. do danas nažalost srušeno oko 3.000 partizanskih spomenika, ali ne u Istri koja nije dozvolila umanjivanje antifašističkih vrijednosti i u kojoj je čovjek najveća vrijednost i svi se međusobno poštuju, bez obzira na različitosti, dok je Sandra Ćakić Kuhar ispred Istarske županije još jednom istaknula kako su “duh antifašizma, zajedništva, multikulturalnosti i tolerancije itekako potrebni i to ne samo u ovdašnjoj zajednici, već i diljem svijeta”.
