RIJEKA – Kriptotržište nosi brojne mogućnosti za investitore, poduzetnike i društvo u cjelini, ali i brojne rizike koji stoje iza takvih ulaganja. Poruka ulagateljima bila bi: “Da” za kriptoimovinu, ali ulagati samo onaj iznos koji si možete priuštitti izgubiti, poručio je doc. dr. Ivan Gržeta na konferenciji “Kriptotržište: Prilike i izazovi” koja je održana na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Gržeta je istaknuo da je “od pobjede Trumpa bitcoin porastao 35 posto, i zbog njegove povezanosti s Elonom Muskom, i njihove relaksirane regulative vezano za kriptoimovinu, za čime Europa itekako kaska”.

– Mi u Europi želimo sve regulirati pa tako i to tržište. Ja jesam za regulaciju, ali treba naći dobar balans između regulacije i poticaja inovacija. U Americi su puno slobodniji oko toga, oni otvoreno o svemu tome pričaju, a sad će vjerojatno biti još slobodniji. Trenutno je bitcoin na 98.000 dolara, to se mijenja svako malo, i čekam kad će probiti tu ‘čarobnu granicu’ od 100.000 dolara, što se godinama spominje, iako, iskreno, iznenadilo me što je došao i do ove razine, opisao je Gržeta plastično situaciju o kojoj se jako puno govori pa je utoliko konferencija vrlo aktualna. Na pitanje, hoće li sad svi “poletjeti” prema tom tržištu, kada vide što se događa, Gržeta je suzdržan i kaže da “svi već jesu bili poletjeli, pa je pitanje što će biti sada”.

– Naime, 35 posto u 10, 15 dana je jako puno, to je prava euforija. Javlja se tu i onaj poznati FOMO – ‘Fear of Missing Out’ (strah od propuštanja), kad ljudi rezoniraju da je tržište jako poraslo pa zaključuju da i sami trebaju ući. No, moguće je i da bi se baš zbog tog naglog rasta mogla sada desiti i mala korekcija tržišta, pojasnio je Gržeta, koji na Katedri za financije EFRI-ja predaje između ostaloga i izborni kolegij “Financijska tehnologija”. Konferenciju je otvorila prof. dr. Bojana Olgić Draženović, pročelnica ove Katedre, istaknuvši da je danas kriptotržište vrlo dinamičan segment financijskog sustava na kojem je puno prilika, međutim, koje svakodnevno izaziva i razne kontroverze i oprečna mišljenja među sudionicima financijskog sustava.

– Mladi, studenti, prepoznaju to možda kao atraktivnu opciju ulaganja, nešto što je interesantno zbog inovativne tehnologije, nedostatka administrativnih barijera, te vrlo visokih prinosa i rasta cijena koji je posebno evidentan ovih posljednjih dana s obzirom na nove okolnosti, novu geopolitičku situaciju. Imamo s druge strane nekakva oprečna mišljenja tradicionalnih ulagatelja na financijskim tržištima koji su više zainteresirani za neke fundamentalne vrijednosti i spočitavaju kriptu nedostatak povezanosti s fundamentima. Uglavnom, kontrole nedostaje i zbog toga možemo reći da je to još uvijek kontroverzan dio financijskog sustava: s jedne strane imamo mogućnost za vrlo visoku i brzu zaradu, a s druge svjedočimo tome da su investitori izloženi brojnim prevarama i problemima na ovom dijelu tržišta, rekla je Olgić Draženović, dodajući da se konferencijom želi upozoriti na rizike, ali i predstaviti mogućnosti koje stoje na raspolaganju. Prodekanica Ekonomskog fakulteta, izv. prof. dr. Vesna Buterin, rekla je da “kriptovalute i blockchain tehnologije donose promjene koje su zahvatile cijeli financijski sustav, no uza sve prilike, postoje i brojni izazovi, regulatorna pitanja, sigurnosne prijetnje, etičke i pravne dileme o kojima je važno razmišljati kako bi tržište funkcioniralo u sigurnom i održivom okruženju”. Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača, Hanfa (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) kaže da temu nisu aktualizirali “niti zato što je ovo tržište bauk, niti im je na kraj pameti nagovarati ili sugerirati, već zato što su istraživanja pokazala da mladi, ako jesu skloni investiranju, onda su skloniji investiranju upravo na kriptotržištu nego na tradicionalnim financijskim tržištima”.

– Kriptotržište i blockchain tehnologija nosi prilike, ali i izazove i rizike. Danas u EU imamo regulativu, a Hanfa nastoji postići balans između davanja podrške inovacijama i zaštite ulagatelja. Tako da to tržište nastojimo učiniti što transparentnijim i sigurnijim, u odnosu na ovlasti koje imamo. Ključna je edukacija, ulagatelja, ali i široke javnosti, rekla je Herceg. Anja Tkalčević iz Hanfe održala je zanimljivo izlaganje na temu kriptoprijevara i kako ih prepoznati i izbjeći rizike. Rekla je da su prevare sve učestalije na kriptotržištu, ali i općenito na financijskim tržištima, te pokazala kako su se razvijale kroz povijest, iznijevši neke specifičnosti prevara na kriptotržištu. Govorila je i o znakovima koji mogu pomoći svima koji su zainteresirani za ulaganje na kriptotržištu da ne nasjednu na lažne kriptomjenjačnice i slično.

– Imamo istraživanje iz 2022. koje pokazuje da 26 posto mladih ulaže ili planira ulagati na kriptotržištu, ali isto tako ti mladi, čak i oni koji sudjeluju na samom tržištu, zapravo jako malo poznaju same odlike kriptotržišta, a bilo bi važno da ih poznaju ako pogledamo koliko je to tržište rizično i špekulativno. Ipak bi dakle prije samog ulaganja trebali biti upoznati s onim u što ulažu, rekla je Tkalčević. Što se regulacije tiče, trenutno je prijelazno razdoblje u primjeni dijela zakonodavstva u Hrvatskoj, međutim, kaže, “i dalje ostaje ta rizičnost i špekulativnost tržišta zbog čega je potrebna najveća razina opreza”.

– Što se tiče trenutne regulacije samih kriptomjenjačnica, one su regulirane prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma što znači da su svi koji se bave kriptomjenjačnicom, dakle poslovima pružanja usluga virtualnih valuta, dužni javiti se Hanfi. Hanfa na svojoj stranici ima objavljen registar svih onih društava koja trenutno imaju na neki način zadovoljene sve uvjete da bi mogla pružati takve usluge u Hrvatskoj, navela je Tkalčević.