STRUČNI SKUP

Oblici nasilja među djecom sve su brutalniji, jedna pojava posebno zabrinjava

Ingrid Šestan Kučić

Foto M. GRACIN

Foto M. GRACIN

Ured pravobraniteljice za djecu prošle je godine zaprimio više od 500 prijava pojedinačnih povreda prava djece, a posebno zabrinjava nezadovoljstvo same djece, njihova anksioznost i depresivnost



RIJEKA – Posljednjih nekoliko godina veliki je trend porasta pojedinačnih prijava povreda prava djece, a ono što posebno zabrinjava je nezadovoljstvo same djece. Njihova anksioznost, depresivnost i prije svega zabrinutost, posebno za područje odgoja i obrazovanja te trka za odličnim ocjenama, očekivanja koja postavljaju odrasli, ali i djeca sama sebi, istaknula je savjetnica pravobraniteljice za djecu, Ana Babić na današnjem stručnom skupu “Izazovi u ostvarivanju prava djece u školi”, održanom u gradskoj vijećnici.


Kvalitetno obrazovanje


Dodajući da u toj utrci za ocjenama dolazi do posljedica za djecu, Babić je upozorila i da postoji preveliki broj prijava nasilja nad i među djecom. Naime, posljednjih nekoliko godina Ured pravobraniteljice za djecu prati porast broja prijava pojedinačnih povreda prava djece na području odgoja i obrazovanja. Konkretno prošle godine bilo je više od 500 pojedinačnih prijava.


– Tu je i više od 300 povreda prava djece na zaštitu od svakog oblika nasilja. To su zaista zabrinjavajući brojevi i cilj nam je bio upozoriti odgojno-obrazovne ustanove i djelatnike, ali i donositelje odluka na situaciju koju vidimo. Da im uputimo preporuke pravobraniteljice i da raspravimo o tome što možemo svi zajedno učiniti da nam se danas djeca u školi osjećaju sigurnije i da mogu ostvariti svoje pravo na kvalitetno obrazovanje u potpunosti, naglasila je Babić.




Istaknula je i da je sve niža kronološka dob djece počinitelja nasilja, a oblici nasilja su sve brutalniji.


– Sve su to situacije koje nas jako zabrinjavaju i čini nam se da već kasnimo, da je vrijeme za poduzimanje konkretnih mjera iza nas. Trebamo svi vrisnuti i nešto poduzeti, sagledati koje su potrebe djece i onih koji brinu o njima, a donositelji odluka trebaju dati podršku, naglasila je Babić.


Osobit naglasak na jučerašnjem skupu stavljen je na ulogu odgojno-obrazovnih djelatnika u zaštiti prava djece. Savjetnica pravobraniteljice za djecu, Danijela Žagar, dodala je da je veoma važno govoriti o svim temama koje se tiču dječjih prava.


– Područje obrazovanja je vrlo važno područje. Djeca najveći dio svog dana provode u školama. One su za njih vrlo važne sredine i oni sami govore da je njihova želja da se o tome govori i da se na tom području poboljša situacija vezana uz dječja prava, rekla je Žagar.


Želja za dijalogom


Povod organiziranju skupa koji je održan u više hrvatskih gradova neposredni su kontakti s djecom iz različitih dijelova Hrvatske koje je Ured pravobraniteljice za djecu ostvario tijekom prošle godine, susrevši se s oko 1.300 djece, a na tim su susretima djeca izrazila želju za dijalogom, aktivnim i kvalitetnijim sudjelovanjem i izgradnjom boljih međusobnih odnosa u školi, kao i za mogućnostima izražavanja mišljenja i prostorom za slušanje.


Dodajući kako svi koji rade na promicanju, uvođenju, edukaciji i zaštiti prava djece pomažu ne samo stvaranju boljih pojedinaca, već i boljeg društva pročelnica županijskog Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade, Dragica Marač, upozorila je i da se ljudska prava trebaju neprekidno štititi i zastupati te je potrebno stalno o njima razgovarati, a posebno o pravima djece kao najranjivije skupine u društvu.


Kritičko razmišljanje


Zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan složila se da je iznimno važno govoriti o izazovima u ostvarivanju prava djece u školama te je naglasila da Grad Rijeka nastoji potaknuti djecu i mlade u osobnom rastu i razvoju, stvaranju kritičkog mišljenja i razmišljanja, formiranju stavova i pronalaženju kanala komunikacije putem kojih mogu pronaći odgovore na određena pitanja. Ujedno je podsjetila da se u riječke škole nakon Građanskog odgoja i obrazovanja uveo i Zdravstveni odgoj i obrazovanje kojim su obuhvaćene neke intimnije, ali nikako manje važne, psihofizičke promjene koje se događaju prilikom sazrijevanja djece, ali i sociološke situacije koje s tim sazrijevanjem dolaze.