Foto M. GRACIN
Ured pravobraniteljice za djecu prošle je godine zaprimio više od 500 prijava pojedinačnih povreda prava djece, a posebno zabrinjava nezadovoljstvo same djece, njihova anksioznost i depresivnost
povezane vijesti
- Na dvije lokacije u razmaku od pola sata skupina nasilnih izgrednika napala dvojicu muškaraca
- Kako je policija doznala za zakopanu mrtvu djecu? Božinović: “Dobili smo dojavu iz krugova bliskih obitelji”
- Mjesto gdje vjera čuva identitet: Janjevci u Kistanjama ponosni na mnoštvo djece i – dva blaženika
RIJEKA – Posljednjih nekoliko godina veliki je trend porasta pojedinačnih prijava povreda prava djece, a ono što posebno zabrinjava je nezadovoljstvo same djece. Njihova anksioznost, depresivnost i prije svega zabrinutost, posebno za područje odgoja i obrazovanja te trka za odličnim ocjenama, očekivanja koja postavljaju odrasli, ali i djeca sama sebi, istaknula je savjetnica pravobraniteljice za djecu, Ana Babić na današnjem stručnom skupu “Izazovi u ostvarivanju prava djece u školi”, održanom u gradskoj vijećnici.
Kvalitetno obrazovanje
Dodajući da u toj utrci za ocjenama dolazi do posljedica za djecu, Babić je upozorila i da postoji preveliki broj prijava nasilja nad i među djecom. Naime, posljednjih nekoliko godina Ured pravobraniteljice za djecu prati porast broja prijava pojedinačnih povreda prava djece na području odgoja i obrazovanja. Konkretno prošle godine bilo je više od 500 pojedinačnih prijava.
– Tu je i više od 300 povreda prava djece na zaštitu od svakog oblika nasilja. To su zaista zabrinjavajući brojevi i cilj nam je bio upozoriti odgojno-obrazovne ustanove i djelatnike, ali i donositelje odluka na situaciju koju vidimo. Da im uputimo preporuke pravobraniteljice i da raspravimo o tome što možemo svi zajedno učiniti da nam se danas djeca u školi osjećaju sigurnije i da mogu ostvariti svoje pravo na kvalitetno obrazovanje u potpunosti, naglasila je Babić.
Istaknula je i da je sve niža kronološka dob djece počinitelja nasilja, a oblici nasilja su sve brutalniji.
– Sve su to situacije koje nas jako zabrinjavaju i čini nam se da već kasnimo, da je vrijeme za poduzimanje konkretnih mjera iza nas. Trebamo svi vrisnuti i nešto poduzeti, sagledati koje su potrebe djece i onih koji brinu o njima, a donositelji odluka trebaju dati podršku, naglasila je Babić.
Osobit naglasak na jučerašnjem skupu stavljen je na ulogu odgojno-obrazovnih djelatnika u zaštiti prava djece. Savjetnica pravobraniteljice za djecu, Danijela Žagar, dodala je da je veoma važno govoriti o svim temama koje se tiču dječjih prava.
– Područje obrazovanja je vrlo važno područje. Djeca najveći dio svog dana provode u školama. One su za njih vrlo važne sredine i oni sami govore da je njihova želja da se o tome govori i da se na tom području poboljša situacija vezana uz dječja prava, rekla je Žagar.
Želja za dijalogom
Povod organiziranju skupa koji je održan u više hrvatskih gradova neposredni su kontakti s djecom iz različitih dijelova Hrvatske koje je Ured pravobraniteljice za djecu ostvario tijekom prošle godine, susrevši se s oko 1.300 djece, a na tim su susretima djeca izrazila želju za dijalogom, aktivnim i kvalitetnijim sudjelovanjem i izgradnjom boljih međusobnih odnosa u školi, kao i za mogućnostima izražavanja mišljenja i prostorom za slušanje.
Dodajući kako svi koji rade na promicanju, uvođenju, edukaciji i zaštiti prava djece pomažu ne samo stvaranju boljih pojedinaca, već i boljeg društva pročelnica županijskog Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade, Dragica Marač, upozorila je i da se ljudska prava trebaju neprekidno štititi i zastupati te je potrebno stalno o njima razgovarati, a posebno o pravima djece kao najranjivije skupine u društvu.
Kritičko razmišljanje
Zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan složila se da je iznimno važno govoriti o izazovima u ostvarivanju prava djece u školama te je naglasila da Grad Rijeka nastoji potaknuti djecu i mlade u osobnom rastu i razvoju, stvaranju kritičkog mišljenja i razmišljanja, formiranju stavova i pronalaženju kanala komunikacije putem kojih mogu pronaći odgovore na određena pitanja. Ujedno je podsjetila da se u riječke škole nakon Građanskog odgoja i obrazovanja uveo i Zdravstveni odgoj i obrazovanje kojim su obuhvaćene neke intimnije, ali nikako manje važne, psihofizičke promjene koje se događaju prilikom sazrijevanja djece, ali i sociološke situacije koje s tim sazrijevanjem dolaze.