VIDEO KONFERENCIJA

“KVARNER U VAŠEM DOMU” Gradonačelnik Rukavina najavio kako Crikvenica kreće u sadnju vinograda najviše kvalitete

Edi Prodan

Bazna priča se sastojala od toga da se na različitim lokacijama, sjedište video konferencije smo smjestili u vinariju Pavlomir, sastanu ljudi koji imaju iza sebe vrlo jasne rezultate u proizvodnji vina, kao i u vinogradarstvu, te da se svi, uz kušanje jedne reprezentativne vinske ponude izjasne - kako dalje. Kako brendirati vinsku scenu Kvarnera, kako od nje učiniti još jedan od proizvoda s kojim ćemo se obraćati domaćoj, ali i stranoj javnosti, istaknuo je Žarko Stilin




Ne, ovo nije “još jedna” od najava: uskoro krećemo u sve potrebne radnje da se na prostoru zaleđa od Jadranova do Dramlja posade – vinogradi. Crikvenica se naprosto mora otvoriti vinogradarstvu i na svom području početi proizvoditi najkvalitetnija vina, svoj vinski brend.


Riječi gadonačelnika Crikvenice Damira Rukavine, s kojima se složio i njegov zamjenik Veselko Mutavgjić odjeknule su baš u smjeru u kojem je i željela otići povijesna “on line” konferencija “Kvarner u vašem domu”. Tri su sata putem digitalne video platforme vodeći kvarnerski vinari, sommelieri, turistički djelatnici, pa i političari u slučaju Rukavine, u četvrtak na večer raspravljali o smjeru kretanja vinarstva u tom dijelu Hrvatske.



– Bazna priča se sastojala od toga da se na različitim lokacijama, sjedište video konferencije smo smjestili u vinariju Pavlomir, sastanu ljudi koji imaju iza sebe vrlo jasne rezultate u proizvodnji vina, kao i u vinogradarstvu, te da se svi, uz kušanje jedne reprezentativne vinske ponude izjasne – kako dalje. Kako brendirati vinsku scenu Kvarnera, kako od nje učiniti još jedan od proizvoda s kojim ćemo se obraćati domaćoj, ali i stranoj javnosti, istaknuo je Žarko Stilin, osnivač WineRi, udruge koja je prije pandemije organizirala niz kvarnerskih vinskih summita, zapravo potaknula priču o osnivanju brenda “kvarnerska vina”.





Od vinara na video konferenciji su sudjelovali Ivica Dobrinčić s pjenušcem Maličić, Vinarija Pavlomir, odnosno Miroslav Palinkaš s nagrađivanim pjenušcem San Marino, Vinarija Gospoja s jednom od najrecentnijih žlahtina na tržištu čiji je autor jedan od najmlađih hrvatskih enologa Anton Brusić, velika senzacija “od podsmjeha do nagrađivanog vina” kupaža Belica čiji je autor Dejan Rubeša – Plovanić i na kraju Sansigot, fantastično crno vino, koje su na istovremeno stručni, ali i vrlo moderni pa i simpatični način predstavili Egle i Ivan Katunar.


Od sommelliera je svojim sugestivnim nastupom pečat druženju dao Mario Meštrović, jedan od tri hrvatska suca koji participiraju u radu Decantera, Lucija Matijević koja se nakon niza godina rada u Norveškoj vratila u Hrvatsku kao i Tomislav Pavlešić, jedan od najzaslužnijih stručnjak za snažno brendiranje kvarnerskih pjenušaca, ali i općenito izdizanje vinske scene unutar PGŽ.


Susretu su se pridružili i vinski stručnjaci iz Zageba, prije svih agilne Marija Vukelić te Sanja Muzaferija koje participiraju i u udruzi WOW, potom iz Ike, Osijeka, Poreča i Zadra.


Jako je zanimljivo bilo čuti i mišljenje ponajboljih, iskusnih turističkih profesionalaca s Kvarnera. Irena Peršić Živadinov i Renata Vincek, čelne osobe TZ Kvarnera kao i Katica Hauptfeld, sasvim sigurno jedna od stožernih osoba cjelokupnog “realnog sektora” hrvatskog turizma. vinarima su poručile: bez vas nema ni modernog, još manje cjelogodišnjeg turizma kojem je danas enogastronomija jedna od osnovnih poluga uspjeha.



Trosatna konferencija, iako dakle u virtualnim “novo normalnim” okvirima, postavila je neka od ključnih, prijelomnih pitanja na koja se vrlo skoro očekuju odgovori. Prije svega riječ je o tome da se s minijaturnih 200-tinjak hektara koliko zauzimaju vinogradi unutar PGŽ ne može očekivati čuda. Točnije, ne mogu se očekivati količine dostatne za proboj na međunarodnu scenu jer nisu dovoljne ni za domaće potrebe. Kvaliteta je sjajna, sva predstavljena vina su vrhunskih oznaka od kojih su neka nagrađivana i na recentnim sajmovima, tako da je još i veća šteta što ih nema – više.