Građani pozvani na suradnju

Uskoro u tisku novljanski biografski leksikon Krste Zoričića

Franjo Deranja

Krsto Zoričić je posao na prikupljanju građe počeo 1997. godine / Foto Franjo DERANJA

Krsto Zoričić je posao na prikupljanju građe počeo 1997. godine / Foto Franjo DERANJA

Ovo kapitalno djelo trebalo bi trajno sačuvati faktografiju jednoga grada i njegovih ljudi u poduljem razdoblju. Građani mogu od jučer na web-stranicama Grada Novog Vinodolskog dobiti uvid u građu leksikona i dati svoje primjedbe i dopune



NOVI VINODOLSKI  Novljanin i istaknuti društveni djelatnik i nekadašnji diplomat Krsto Zoričić, široj javnosti poznat i prema vlastitom biografskom podatku da je potkraj prošle godine proslavio 100. rođendan, autor je Novljanskog biografskog leksikona. To zaista kapitalno publicističko-dokumentarističko djelo Zoričić je pripremao desetljećima, a ispočetka, počeo je na tome raditi iz hobija i kao znalac te nedvojbeno kao zaljubljenik u svoj rodni grad.



Poznavatelj je mnogih povijesnih činjenica o značajnim događajima što se odnose ili vezuju uz Novi, nekada u Vinodolskom zakonu upisan kao »Novi Grad«, a kasnije – kako ističe Krsto – njegov grad je ostao bez svojega imena nego je dobio dva pridjeva »bez imenice«?!
Krsto dobro zna da grad čine ljudi, a ljudi stvaraju i događaje i povijest, pa je upravo stoga krenuo u ovu dokumentarističku avanturu, tražeći ljude i podatke o njima, i to o mnogima od kojih svakim danom njih sve više nema među živima, ali svatko od njih, mišljenje je Krsta Zoričića, zaslužuje biti upisan i spomenut u njegovim bilješkama i zabilješkama što su uskoro – zbog svoje obimnosti, postale Novljanskim biografskim leksikonom.



Stalno obnavljanje


 




Leksikon se neprekidno obnavljao i popunjavao, dopunjavao, jer su novljanske obitelji dobivale prinove, upisivali škole i završavali školovanja i fakultete, stjecali profesionalne atribucije i zapošljavali se, otvarali vlastite poduzetničke poslove i tvrtke. Jednako tako – kako su stasali novi žitelji u ovom gradu – stariji su i najstariji Novljani odlazili s ovoga svijeta. Podatke u leksikonu, tom živom spisateljskom biću, valjalo je stoga neprekidno obnavljati.


Pomoć nećaka Bojana Zoričića

Na završnom »peglanju« Novljanskoga biografskog leksikona angažirao se i nećak Krsta Zoričića, Bojan Zoričić. On se također prihvatio zahtjevnog posla da se edicija nakon dugog razdoblja nastajanja konačno i pomno priredi za tisak.

 


Krsto je bio svjestan da bi pod tu svakim danom sve obimniju građu, ako ona želi jednom ugledati svjetlo dana kao tiskani medij, trebalo jednom podvući crtu. I to je dosad, u proteklih više godina, učinio nekoliko puta.


Ovih dana, otkako je Grad Novi Vinodolski odlučio dati punu potporu objelodanjivanju Novljanskog biografskog leksikona, kompletna građa te buduće edicije postavljena je na gradske službene web-stranice (poveznica je: Prilozi za Novljanski biografski leksikon Krsta Zoričića; http://www.novi-vinodolski.hr/2020/06/08/prilozi-za-novljanski-biografski-leksikon-krsta-zoricica/). Tako građani mogu od 8. lipnja, nakon uvida u cjelovitu, a ipak još djelomice nepotpunu građu leksikona dati svoje primjedbe, aktualizirati podatke o vlastitim natuknicama i članovima svojih obitelji i dopuniti ovo zaista kapitalno djelo. To će moći učiniti do 6. srpnja.


Različite dvojbe


– Posao na prikupljanju građe za Novljanski biografski leksikon počeo sam sustavnije 1997. godine. Prvotno sam zamislio obraditi samo Novi i Novljane, odnosno stalnije posjetitelje našega grada koji su ga na određeni način zadužili ili proslavili. Također, bio sam svjestan da bi sve žitelje popisati bilo prezahtjevno pa sam se odlučio na one koji su imali neko zanimanje, obrt, školsku spremu ili slično.
Susreo sam se i s različitim dvojbama, primjerice: tko su današnji Novljani. I oni su nekada – prije kao Slaveni, odnosno Hrvati – došli ovamo među romanski, ilirski, avarski i gotski živalj. Dobar dio novljanskih prezimena potječe iz Bavarske, Češke, Slovenije, Bosne… U kompletiranju završnog izgleda obimne građe očekujem suradnju i građana i institucija mojega grada – rekao je vremešni, ali vitalni i intelektualno itekako hitri Krsto Zoričić.
Bilo je tu i različitih »rukavaca« u koje je trebalo ući. Neka su se djeca rodila izvan braka, nekima je crkva dala majčino prezime, neka su ostala s majčinim prezimenom iako su se roditelji naknadno vjenčali, itd. U svakom slučaju, bio je to velik i vrlo zahtjevan posao za entuzijasta Krsta Zoričića, koji je danas zahvalan mnogim suradnicima na ovoj ediciji te onima koji su ga poticali da ju dovede do objavljivanja, a među njima su i današnji gradonačelnik Velimir Piškulić, nekadašnji gradonačelnik i današnji ministar u Vladi RH Oleg Butković, voditeljica Matičnog ureda PGŽ-a u Novome Sanja Rađenović-Pipinić, župnik Ivan Peranić i mnogi drugi.