CRIKVENICA – Tko kaže da je škola dosadna, monotona, jednolična, kruta, zastrašujuća, uvijek ista – gluha i slijepa na učeničke potrebe, želje, afinitete, interese, neprilagodljiva u odnosu na konstantne mijene i izazove suvremenog tehnološkog društva, taj još uvijek nije posjetio crikveničku Srednju školu dr. Antuna Barca u Crikvenici. Jer u školi koja broji 277 učenika sve pršti od različitih i kreativnih programa, aktivnosti, projekata…

Budući vodoinstalateri na praktičnoj nastavi

Kako nam otkriva ravnateljica škole Ana Tomić Njegovan, učenici mogu stjecati kompetencije – znanja, vještine i vrijednosti, unutar šest različitih odgojno-obrazovnih smjerova, a postoji i sedmi smjer za koji se ravnateljica nada da će od iduće školske godine dobiti prve polaznike.

– U našoj školi učenici i učenice mogu pohađati opći gimnazijski smjer, a tu su i smjerovi za izobrazbu ekonomista, hotelijersko-turističkog tehničara, kuhara, konobara i vodoinstalatera. Uz ovih šest smjerova, nedavno smo u sklopu projekta »Mreža kompetentnosti« stvorili kabinet za učenike s teškoćama u razvoju, i to za izobrazbu novih pomoćnih kuhara i slastičara.

Prve polaznike pokušali smo upisati prošle godine, ali nije bilo interesa. Nadam se da ćemo od nove školske godine ipak biti uspješniji po tom pitanju, kazala je Tomić Njegovan, dodavši da u školi postoji pregršt izvannastavnih aktivnosti, projekata i fakultativne nastave.

Vrt(uljak) svježine

Da je tomu tako i sami smo se uvjerili za vrijeme posjeta školi. Saznali smo da u SŠ dr. Antuna Barca postoji volonterski klub, izvannastavna aktivnost robotike i programiranja, a učenici i učenice brinu o svom vrtu gdje uzgajaju različite biljne kulture, vode radijsku emisiju, samostalno izrađuju i oslikavaju klupice, kuhaju po davno zaboravljenim, autohtonim receptima… Zanimljiv, inovativan, drukčiji, svakako je projekt »Vrt(uljak) svježine«, kojim su učenici trećeg razreda gimnazije lani s mentoricom i profesoricom biologije Dolores Matetić osvojili prvo mjesto u kategoriji organskog školskog vrta za srednjoškolski uzrast na Žmergovom natječaju »NeOkolišaj«.

Kako saznajemo od gimnazijalki, Matilde Salma i Ane Pleša, riječ je o projektu koji na zabavan način jača veze među različitim smjerovima škole.

– Prošle godine smo dobili zadatak da osmislimo projekt koji će sadržavati koncept kružne ekonomije i nula kilometara, što znači da ne trošimo gorivo, ne ispuštamo ugljični dioksid, ne moramo ići do dućana po namirnice, odnosno da sve namirnice koje nam trebaju možemo naći u prostoru škole. Vodoinstalateri su najprije postavili i pospajali različite dijelove vrta, od kartona, paleta, do gredica, izradili su ogradu, da bi u konačnici samostalno osmislili i kreirali samoodrživ sustav navodnjavanja vrta, pojašnjava Matilda.

U školskom vrtu sve buja

Ana dodaje da je glavna ideja suradnja i razmjena iskustva među učenicima.

– Nakon toga gimnazijalci i članovi volonterskog kluba brinu o vrtu, sadimo bilje, učimo o njihovim nutritivnim vrijednostima i drugim procesima vezanim uz biologiju, kemiju, fiziku, i onda svoja znanja prenosimo kuharima. Oni pripremaju jela od onoga što smo uzgojili u vrtu, prezentiraju nam jela nastala prema starim receptima, konobari sve to serviraju…, opisuje Ana.

A što sve imaju u vrtu? Tu su jagode, raštika ili crno zelje, koromač, mrkva, maslina, ružmarin… Uz Matildu i Anu, o vrtu brinu i Mauro, Niko, Tin, Natalija, Mia… Svi ovi trećaši općeg gimnazijskog smjera kažu da ih rad u vrtu opušta i zabavlja, a uostalom, ponekad je lakše boraviti na suncu nego učiti u zatvorenim učionicama.

Posebne klupice

Dolazimo do kuhara i njihovog profesora Nikole Cossuttija, koji nam otkriva što se sve može napraviti od jela iz školskog vrta.

– To su palenta s crnim zelim i koromačem, maneštra od crnog zela, fažola i krompira, punjeno crno zeli s dagnjama, ječmoto od sipe i crnog zela s koromačem, nabraja Cossutti, dok nama žlijezde slinovnice kreću pojačano raditi.

Kuhari “i po starinski i po moderno”

U kabinetu kulinarstva srećemo učenike prvog razreda, koji prije nego što se susretnu s ovim receptima moraju savladati osnovne tehnike kulinarstva.

– Prvo moraju usvojiti osnove, kao što su rezanje i priprema jednostavnih jela, a tek u kasnijim razredima kreću s toplim predjelima, umacima, glavnim jelima, i tu dolazi do većeg prostora za kreativnost, maštovitost… Ja to volim usporediti s glazbenom školom. U prvom razredu ih učim klasiku, a tek kasnije oni počinju svirati rock’n’roll i jazz, pojašnjava Cossutti.

Posjećujemo i vodoinstalatere u pravom malom proizvodnom pogonu, koji u tom trenutku imaju posebnu zadaću – izraditi klupice koje će potom darovati u humanitarne svrhe. Prošle godine klupice su poklonili dječjoj bolnici Kantrida, a ove će godine one stići u Centar za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce. Nakon što vodoinstalateri izrade klupice, volonteri ih oslikavaju i po njima pišu stihove hrvatskih i stranih autora, sve s ciljem poticanja djece na čitanje.

Zašto baš klupice, a ne špine, cijevi?

– Zato što se predmet zove Tehnologija obrade i montaže, što će reći da bi uopće došli do cijevi, radijatora, odvoda i dovoda, moramo najprije naučiti kako se koristi alat. A onda alat ne koristimo kao što je to nekad bilo, gdje se komad željeza turpijao po tri mjeseca, nego tako što imamo konkretan projekt koji iziskuje više faza izrade i čije korake napredovanja učenici svakodnevno promatraju. Prihvatljivije je, interesantnije i ovim pristupom pobuđujemo veću zainteresiranost i motivaciju učenika, govori profesor Darije Dragičević, koji je »ideju klupica« nastavio provoditi po odlasku bivšeg profesora Leopolda Kabalina.

Radio i roboti

Obilazimo i mali školski radijski eter, gdje osam gimnazijalki putem Radija Kaštel javnost informira o svim događanjima i aktivnostima škole, obrađujući i druge aktualne i zanimljive teme iz perspektive srednjoškolaca. Dvije Lane, Anu, Hanu, Draganu, Sumeu, Jelenu i Lauru pitamo sviđa li im radijsko novinarstvo, planiraju li nastaviti tim putem i možda jednoga dana pojačati naše novolistovske snage.

Priča o školskim aktivnostima odlazi u eter

Jedino Dragana razmišlja o tome »ozbiljnije«, na način da ima želju upisati novinarstvo, a ostale djevojke otprilike kažu: »Sviđa nam se radio i novinarstvo, neka za sada to bude jedna od mnogih otvorenih opcija.« Njihova mentorica i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Iris Mrzljak kaže da je ideja o pokretanju radio emisije »Školsko zvono« nastala u suradnji s Borisom Novakovićem, glavnim urednikom Radija Kaštel.

– Uz njegovu pomoć krenuli smo sa snimanjima prije tri godine i sve ovo vrijeme emitiramo događanja i aktivnosti škole, koja ujedno prate i ono o čemu pišemo u školskom godišnjaku. Teme su šarolike, uključuju sport, umjetnost, izvještaje s terenske nastave…, pojašnjava Mrzljak, a mi primijetismo da djevojkama nedostaju dječaci.

Složile su se da bi im dobro došao barem jedan muški glas, pogotovo za teme sporta, stoga dečki, što čekate?

Ah, dečki k’o dečki, pronađosmo ih kako se igraju s robotima… Izvannastavnu aktivnost robotike i programiranja provodi profesor povijesti i informatike Milan Martuslović, pojasnivši nam da je riječ o mBot2 edukativnim robotima koje učenici sami rastavljaju i sastavljaju i potom programiraju.

Dugoročni cilj je od aktivnosti stvoriti fakultativni predmet, a iako će momcima ovakva znanja i vještine itekako dobro poslužiti u budućnosti, naš savjet glasi: »Ne zaboravite na cure jer iza svakog uspješnog momka stoji još uspješnija djevojka!«