CRIKVENICA – Godinu 1980. obilježili su veliki prometni infrastrukturni radovi koji su uvelike utjecali na kvalitetu života stanovnika Crikvenice, njihovih gostiju, ali i susjednog otoka Krka. U srpnju ove godine obilježava se punih 40 godina od puštanja u promet crikveničke obilaznice i današnjeg Krčkog mosta.

Izgradnjom nove dionice magistrale kod Crikvenice riješen je tada najsloženiji problem grada. Crikveničani pamte velike kolone vozila koje su otežavale svakodnevni život u turističkoj sezoni jer je cijeli promet magistralom prolazio kroz centar. Izgradnjom vijadukta i samo tri kilometra nove trase ceste Crikvenica je pošteđena ljetnoga prometnog kolapsa. Radovi na obilaznici počeli su 1978. godine prema projektu Inženjerskog projektnog zavoda iz Zagreba.

Najvažniji i najsloženiji objekt na dionici jest vijadukt Dubračina koji je projektirao dipl. inž. Vojislav Draganić u suradnji s dipl. inž. Branimirom Fintićem. Vijadukt dužine 360 metara i visine od 36 metara nadvio se nad središtem grada i trajno mu izmijenio vizuru. Izgradili su ga Građevinsko poduzeće Primorje iz Rijeke i riječko brodogradilište »3. maj«.

Posebno je impresivan dio posla bila montaža pet čeličnih sekcija ukupno teških 800 tona. Radnici »3. maja« prvu i petu sekciju postavili su po sistemu porinuća, a ostale u sredini podignute su dizalicama. Zanimljivo je spomenuti da su dva središnja stupa vijadukta ukopana na dubinu od 34 metra ispod površine. Ovakva je dubina bila potrebna zbog nestabilne geološke podloge crikveničkog polja nastalog djelovanjem Dubračine.

Obilaznica je svečano otvorena 12. srpnja 1980. godine, samo sedam dana prije Krčkog mosta.
U Muzeju grada Crikvenice još je uvijek otvorena izložba »Prva na Jadranu« na kojoj se, osim priče o prvoj trajektnoj liniji Crikvenica – Šilo, može nešto više saznati i o ovoj obljetnici te pogledati odličan dokumentarni film »Most kopno – otok Krk«.