SELCE – Za one koji ne znaju, nije na odmet ponoviti kako je Centar Izvor Selce svakodnevno oslonac najranjivijim skupinama društva i primjer dobre prakse – one koja nas uči kako širiti dobrotu, optimizam, ljubav, zajedništvo, toleranciju, razumijevanje, empatiju i podršku najpotrebitijim članovima zajednice.

Centar za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce osluškuje potrebe te iste zajednice te u skladu s njima provodi čitav spektar usluga za najugroženije socijalne skupine. Konkretno, djelatnost Centra prvenstveno se odnosi na pružanje socijalnih usluga djeci i mlađim punoljetnim osobama bez roditelja i bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i pružanje usluga biološkim, posvojiteljskim i udomiteljskim obiteljima, no postoji još čitav niz drugih usluga koje Centar pruža. I tu ne misle stati! Dapače, nedavno su, iako još uvijek neformalno, dogovorili novu zajedničku suradnju, plan i akciju s Gradom Crikvenicom. Naime, Centar Izvor Selce i Grad Crikvenica osmišljavaju strategiju kojom bi korisnicima usluga socijalne skrbi, prvenstveno onima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, po završetku tretmana, odnosno po izlasku iz institucija kao što su dječji i drugi domovi, olakšali integraciju unutar društvene zajednice, tj. pomogli pronaći adekvatno zaposlenje te omogućili sufinanciranje stanarina.

Transfer u svijet odraslih

O spomenutoj strategiji i svim bitnim koracima važnima za njezino ostvarenje, predstavnici Centra Izvor Selce razgovarali su na sastanku sa zamjenicom gradonačelnika Ivonom Matošić Gašparović, koja nam je otkrila glavne zaključke s njihova susreta.

– Grad Crikvenica ostvaruje dugogodišnju, veoma uspješnu suradnju s Centrom Izvor Selce te mogu reći da smo uistinu ponosni na njihov rad i njihovu ulogu u zajednici. Posebno nas vesele lijepe i pozitivne priče korisnika, djece, mladih ljudi i obitelji s kojima djelatnici Centra rade te ih usmjeravaju i uključuju u zajednicu. Posebno je tu važna njihova odgojno-obrazovna komponenta i uloga kod djece i mladih. Velik je izazov, za nas kao Grad prijatelj djece, pomoći djeci i mladima, odnosno korisnicima usluga Centra Izvor Selce kroz njihovo odrastanje i školovanje, pa tako uvijek tražimo nova rješenja i nove načine kako bismo im pomogli, naročito u onom trenutku kada postanu punoljetni te se od njih očekuje osamostaljenje. S obzirom na to da nije lako doći do adekvatnog zaposlenja, s Centrom smo razgovarali o mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju, a kako bismo mladim korisnicima pomogli pri zaposlenju. Grad Crikvenica tako razmišlja o uvođenju raznih povlastica za poslodavce kako bi ih potaknuo na zapošljavanje djece koja su koristila usluge Centra Izvor. Ono što se osim zaposlenja pokazalo kao najveći izazov jest plaćanje stanarine, pa će tako jedan od ciljeva biti sufinanciranje najamnine stana u prvim godinama zaposlenja, kada je mladima to najviše potrebno, rekla je Ivona Matošić Gašparović.

Kako ističe ravnatelj Centra Izvor Selce Nikica Sečen, radi se o temi o kojoj se vrlo malo zna i koja je premalo zastupljena u javnom diskursu.
– Radi se o vrlo važnoj temi koja se tiče svih nas. Znamo li pouzdano, kao društvo, što se događa s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi, odnosno s punoljetnim odraslim osobama nakon tretmana i izlaska iz institucija socijalne skrbi? Istina je da se radi o osobama koje su godinama živjele u instituciji ili udomiteljskoj obitelji, a paralelno s tim razdobljem došlo je do urušavanja ili nestanka njihovih bioloških obitelji. Dakle, radi se o osobama koje se po izlasku iz takvih institucija nemaju kamo vratiti, koje su same, prepuštene sebi samima… One nemaju vlastitih obitelji, vlastite prihode, nekretninu… Život im naprosto počinje »od nule« i stoga trebamo osmisliti sustavan i formalan plan, odnosno strategiju kojom ćemo takvim osobama olakšati transfer u »svijet odraslih ljudi«, napominje Sečen.

Teški i potplaćeni poslovi

Kako kaže, do sada je Centar Izvor Selce korisnicima njihovih usluga u privatnom angažmanu i na vlastitu inicijativu pomagao u pronalasku posla i stambenom zbrinjavanju. S obzirom na to da se radi o djeci koja od ranog djetinjstva nisu bila stimulirana na učenje, a mnoga od njih imaju i razne teškoće u učenju, ona se uglavnom po završetku tretmana zapošljavaju u strukovnim zanimanjima te nerijetko obavljaju teške fizičke poslove. Međutim, veći problem od toga jest njihova potplaćenost, odnosno niske nadnice koje nisu dostatne za elementarne životne potrebe. Kako kaže Sečen, oni gotovo čitavu svoju plaću potroše za najam stana, plaćanje režija i osnovne živežne namirnice.

– Često se radi o osobama koje su primorane živjeti u najjeftinijim stanovima, u iznimno lošim uvjetima, ponekada čak i bez grijanja. Stoga smo u razgovoru s Gradom Crikvenicom pokušali pronaći rješenje za problem stambenog zbrinjavanja i zapošljavanja korisnika po izlasku iz sustava socijalne skrbi. Nastojimo stvoriti jednu formalnu, sustavnu i zaokruženu priču, kako se ovakav problem ne bi i dalje svodio na privatnu inicijativu, kaže Sečen.

Ističe kako je iznimno zadovoljan dosadašnjom suradnjom koju Centar ostvaruje s Gradom Crikvenicom.

– Grad Crikvenica je naš veliki podržavatelj. S njima aktivno surađujemo još od 2005. godine, iako je naš osnivač Republika Hrvatska, stoga formalno Grad uopće nije dužan pomagati nam u mjeri u kojoj je to do sada činio i još uvijek čini. Grad Crikvenica financijski podupire naš rad kroz brojne projekte, osiguravanje stipendija po socijalnom kriteriju, kao i kroz plaćanje najma za stambeno zbrinjavanje korisnika naše usluge organiziranog stanovanja, ističe ravnatelj Centra.

Postepena inkluzija

Voditeljica Odjela za organizirano stanovanje i podršku udomiteljstvu Hana Rižovski Delogu smatra kako u čitavoj priči treba naglasiti kako Centar ne zagovara smještaj korisnika u socijalne stanove, već one »obične«, s obzirom na to da namjera nije povećanje broja »socijalnih slučajeva«.

– Mi smo s Gradom pregovarali o načinima na koje bi sklopili sporazum o suradnji, unutar koje bi Grad Crikvenica pomogao u svim aspektima osamostaljivanja djece Centra Izvor Selce, te smo preispitivali mogućnosti sufinanciranja stambenog zbrinjavanja. Ovdje svakako valja naglasiti da mi ne želimo odgajati »socijalne slučajeve« i poticati gomilanje socijalnih stanova, već želimo omogućiti njihovu postepenu inkluziju u društvo, odnosno olakšati im prijelazno razdoblje (od tri do pet godina) unutar kojeg bi Grad sufinancirao njihovo stambeno zbrinjavanje te im pružio podršku prilikom pronalaženja stalnog zaposlenja u gradskim tvrtkama kao što je primjerice Eko Murvica, pa čak i u hotelskoj kući Jadran ili Udruženju obrtnika Grada Crikvenice i Vinodolske općine. Socijalna skrb naprosto ne smije završiti s 18. ili 21. godinom, već njezinim korisnicima moramo pomoći i u razdoblju od tri do pet godina po izlasku iz sustava socijalne skrbi. Istraživanja su pokazala kako je upravo ovaj period najrizičniji za socijalnu isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, beskućništvo i razvoj drugih rizičnih i kriminalnih ponašanja, kao što su razvoj ovisnosti o alkoholu, drogi, kockanju, sklonost krađama, promiskuitetu i slično, napominje Hana Rižovski Delogu.

Primjer pozitivne prakse

Voditeljica Odjela za poludnevni boravak, savjetovanje i pomaganje biološkim obiteljima te pomoći u kući Ivana Azinović Vukelić kao primjer poslodavca s kojima je Centar godinama ostvarivao kvalitetnu suradnju ističe Vodoterme Križišće, Milman u Crikvenici te praonicu rublja i kemijsku čistionicu Špiljar.

– Prilikom zapošljavanja osoba koje su bile korisnici naših usluga socijalne skrbi važno je da poslodavac bude izuzetno osjetljiv na njihove potrebe te im pristupa s razumijevanjem i empatijom. Stoga imam potrebu navesti sve ove poslodavce, kao i Snježanu Stanojević, koja nam je iznimno pomogla zapošljavati srednjoškolce, pa čak i majke kod kojih je postojao rizik da im se djeca oduzmu, rekla je Azinović Vukelić.
Nikica Sečen na kraju je izrazio nadu u pozitivan ishod suradnje Centra Izvor Selce i Grada Crikvenice.

– Ako ovaj plan zajednički ostvarimo u praksi, a zaista vjerujem da hoćemo, onda je to sjajan primjer jedne pozitivne prakse, kao i primjer drugim lokalnim zajednicama kako pomoći svojim korisnicima usluga socijalne skrbi. Socijalni rad ne smije se ograničiti samo na institucije unutar sustava socijalne skrbi, već se on mora protezati na čitavu zajednicu, zaključio je Sečen.