SELCE – Bolje da umre selo, nego običaji. Za nekoga tek fraza, a za Selačkinje i Selčane istina koju slijede, pravilo po kojem žive i djeluju.

Da Selce itekako drži do svojih običaja i tradicije, pokazano je i dokazano u utorak, kada je uprizorena još jedna »mlaća prazne slame«.

Radi se o jedinstvenom i nadaleko poznatom narodnom običaju kakvog nema nigdje u Hrvatskoj, a prema nekim zapisima, mlaća prazne slame održana je ovog mesopusnog utorka u središtu Selca po 155. put! Selčani vole reći kako, za razliku od cijeloga svijeta koji praznu slamu mlati čitavu godinu, oni slamu mlate samo jedan dan u godini, i to doslovno!

Mlaća prazne slame održana je u sklopu manifestacije Maškare va Selcu, a sve je započelo obilaskom Selačke mantinjade, koja je prvo pozdravila mještane okupljene u centru mjesta, da bi se potom zaputila prema Brdu. Na putu prema Brdu mantinjada je sa sobom »pokupila« mlatačice, žene s grabljama i žene u svečanim i radnim narodnim nošnjama. Povorka svih generacija, na čelu koje je bio glavni krivac za sve nedaće u prethodnoj godini – mesopust Povratnik, kretala se od Brda prema kapelici svetog Josipa, kroz Uski, pa sve do rive i palade, vrativši se u konačnici ponovo na selačku placu, gdje je uslijedila poznata mlaća prazne slame. Nakon što se slama pošteno izmlatila, došao je red da se ista i zapali, a za to vrijeme pjevala se tradicionalna pjesma »Zorčica zori« te su otplesana dva stara i tradicionalna plesa – »Kolunati« i »Hrvacki«.

Svo to vrijeme mještani su sa strepnjom promatrali kojim će putem krenuti dim zapaljene slame, s obzirom na to da Selčani vjeruju kako smjer dima određuje plodnost mora ili zemlje. Naime, ako dim ode prema moru, ova će godina donijeti bogatsvo ribe, a ako dim ode prema kopnu, bolje će roditi zemlja.

E, sad! Ove godine dim je otišao prvo prema moru, zatim prema kopnu, dakle, bit će ribe, ali dobro će roditi i zemlja! Nakon što su Selačkinje i Selčani otplesali »Kolunate« i »Hrvacki«, zaigralo je i poznato selačko kolo koje se pleše tek u rijetkim i iznimnim prilikama, od kojih je mesopusni utorak najvažnija. Kako tradicija nalaže, za vrijeme plesanja kola mještanima se dijelila kava i bakarski baškoti.

Selački mesopust završava u srijedu, čitanjem šentence i paljenjem mesopusta. Na Čistu sredu maškare se neće maškarati, mantinjada će odsvirati posljednji marš, zastava će biti na pola koplja, mažoretkinje u crnini, a Povratnik će izgorjeti na paladi kao glavni krivac za sve zlo koje je u prošloj godini snašlo Selce. Stari Selčani će predahnuti, a mladi obećati da će se mesopust vratiti te običaj nastaviti.

Bilo kako bilo – ča mesopust da, Katarina oda!