Drvored ljubavi, osim što oplemenjuje prostor, priča i ljubavne priče vezane uz Crikvenicu / Snimio Sergej DRECHSLER
Usvojitelji stabala - a oni nisu samo Crikveničani, već i iz okolnih mjesta i gradova, pa čak i inozemstva - uz drvo mogu ostaviti i poruku. Najčešće su to samo imena, ali na pločicama se mogu naći i stihovi i druge dirljive i emotivne misli
povezane vijesti
CRIKVENICA – Drvored ljubavi, Ljubavna cestica, Mediteranski labirint ljubavi, Karta za ljubljenje i »This is a Good Kiss Spot« oznake… samo su neki od razloga zbog kojih bismo grad na Dubračini mogli nazivati i »grad ljubavi«. Bliži nam se Valentinovo, a tim povodom odlučili smo saznati u kolikoj je mjeri Kupidova strelica »pogodila« Crikvenicu, odnosno na koji način Crikveničanke i Crikveničani obilježavaju Dan zaljubljenih. Voditeljica odsjeka za lokalnu samoupravu, odnose s javnošću i opće poslove Silvia Crnić otkrila nam je ponešto o svakom od prethodno spomenutih projekata, odnosno turističkih i/ili lokalnih atrakcija, a naglasak je svakako bio na vrlo uspješnom i dobro prihvaćenom valentinovskom projektu »Drvored ljubavi«.
Unikatan poklon
Kako kaže Crnić, projekt »Drvored ljubavi« u Crikvenici se ove godine provodi već sedmu godinu za redom, a prethodila mu je akcija »Zazelenimo naš grad« i projekt »I ja imam svoje stablo«.
– Ideja je bila da crikvenički poduzetnici i svi oni koji su poslovno ili na neki drugi način vezani uz naš grad, doprinesu kvaliteti crikveničkog urbanog prostora, odnosno ljepšem izgledu grada. Konkretno, poduzetnicima smo pružili mogućnost sudjelovanja u ozelenjivanju područja grada Crikvenice, i to tako što su usvajali stabala i sufinancirali njihovu kupnju, a za uzvrat je pokraj svakog stabla stajala pločica s ugraviranim nazivom tvrtke koja je podržala akciju, govori Crnić.
Dobra mjesta za poljubac
|
Kako kaže, nadogradnja je uslijedila projektom »Drvored ljubavi«, a umjesto poduzetnika, stabla su u povodu Valentinova počeli usvajati ljudi različitih profila i s različitih područja, naravno, kako bi odabranicama i odabranicima svojega srca te svima onima do kojih im je stalo, iskazali privrženost, prijateljstvo, ali prije svega – ljubav.
– Stabla su tako prepoznata kao poseban i unikatan valentinovski dar, dar koji je drukčiji od komercijalnih darova na koje smo navikli i kojima je većina nas sklona. Interes je rastao iz godine u godinu, a ove je godine odaziv za usvajanje stabala bio daleko najbolji. Stabla koja ćemo na proljeće zasaditi uz šetnicu Dubračina rasprodana su u rekordnom roku. Ondje će biti zasađeno 30 novih stabala, a sveukupno je u ovih sedam godina zasađeno više od 110 različitih vrsta stabala na nekoliko lokacija.
Posebna priča
Do sada su se drvoredi, osim uz šetnicu Dubračina, sadili i u uvali Perčin u Jadranovu, iznad uvale Pazdehove u Dramlju, u lučici Podvorska u Crikvenici, odnosno na šetnici Crikvenica-Selce u blizini Šahovske plaže. Za sadnju je zaslužno komunalno poduzeće Eko Murvica, a stručnjaci iz Murvice predlagali su i koje sorte stabala bi bilo najbolje zasaditi s obzirom na specifičnu lokaciju, mikroklimatske i druge uvjete, rekla je Silvia Crnić.
Ljubav na svakom koraku
|
Valja istaknuti kako usvojitelji nisu samo Crikveničani, već i oni iz okolnih mjesta i gradova, šire regije, pa čak i inozemstva. Kao što smo već rekli, osim što usvojitelj ima mogućnost kupiti svoje stablo (po cijeni od 300 kuna), uz njega može ostaviti i poruku koja će biti ugravirana na metalnoj pločici pored stabla. Najčešće su na pločicama upisana imena, a osobno smo naišli na jednu takvu poruku – »Boris + Ivana«, no Crnić ističe kako nije rijedak slučaj da se na pločicama pronađu i različiti stihovi i druge dirljive i emotivne misli.
– U konačnici je nastala jedna lijepa i posebna priča. Izrazito veseli činjenica da smo drvećem oplemenili crikvenički prostor, ali svakako treba naglasiti da se tu ne radi samo o 110 usvojenih stabala, već i 110 toplih ljudskih priča koje su, na ovaj ili onaj način, vezane uz Crikvenicu. Vlasnici stabala u svakom času mogu do njega doći, uživati u hladu, ljepoti, i drugim asocijacijama koje im to drveće pruža, ističe Silvia Crnić.