BRIBIR – Segment srednjovjekovnog groblja s više od 100 grobova, čija se datacija smješta od ranog pa sve do kasnog srednjeg vijeka (10./11. – 15. stoljeće), otkriven je na položaju Štale u Bribiru kroz dvije faze zaštitnih istraživanja provedenih u razdoblju od veljače do travnja 2021. godine. Istraživanjima je zahvaćeno područje južno od Zadružnoga doma u Bribiru, odnosno prostor od oko 100 četvornih metara uz prometnicu, na kojem je potom uređeno parkiralište. Istraživanja koja je financirala Vinodolska općina proveo je Institut za arheologiju pod vodstvom dr. sc. Ane Konestra, uz sudjelovanje brojnih vanjskih suradnika i studenata arheologije, dok su tvrtke s područja Vinodola pružile geodetske usluge te usluge iskopa.

Kako kaže dr. Ana Konestra, iskopavanjima koja su protekla uz niz poteškoća uvjetovanih vremenskim prilikama, geološkim značajkama terena, ali i ranijim građevinskim zahvatima na ovome prostoru, definirano je protezanje jednoga dijela groblja koje se po svoj prilici nalazilo i ispod današnje zgrade Doma, kao i istočnije te zapadnije, a moguće i na području današnje prometnice, no pojedini su segmenti vjerojatno negirani intenzivnom urbanizacijom Štala tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Ipak, podaci o nalazima grobova i pokretnih nalaza tijekom gradnje Zadružnoga doma 50-ih godina prošloga stoljeća potvrđuju protezanje ukopa na širem prostoru ovoga dijela Štala. Ana Konestra ističe da grobovi koji su istraženi tijekom zaštitnoga zahvata 2021. godine pružaju niz zanimljivih podataka i upotpunjuju saznanja o srednjovjekovnim grobljima Vinodola, od kojih je zasigurno najznačajnije ono na položaju Stranče, nedaleko naselja Semičevići u neposrednom zaleđu Crikvenice.

: Istraživanja su provedena u razdoblju od veljače do travnja 2021. godine

Vinodol i Dalmacija

– Grobovi na Štalama mahom su jednostavne zemljane rake u koje su pokojnici često polagani u drvenom lijesu. O tome svjedoči velik broj željeznih čavala koji su pronađeni unutar grobova i uokolo njih. Osim toga, na jednom dijelu terena gdje je geološka podloga pogodovala očuvanju organskoga materijala, pronađeni su i ostaci drva, odnosno ostaci dasaka koje po svoj prilici pripadaju ljesovima ili obložnicama grobova. Također, najčešći nalazi pripadaju osobnim predmetima pokojnika, i to mahom nakitu, brončanim i srebrnim naušnicama i sljepoočničarkama, odnosno većim karikama koje se nisu nosile na ušima, već su se vješale na trake povezane oko glave. Zahvaljujući dugoj tradiciji proučavanja tih predmeta, posebno na području Dalmacije, ali i obližnje Istre te, dakako, na Stranču, većinu je moguće relativno precizno datirati. Groblje na Štalama već je sada moguće izdvojiti kao najzapadniju točku pojavljivanja nekih tipova toga nakita, što govori u prilog intenzivnih kontakata Vinodola i Dalmacije kroz stoljeća srednjega vijeka – govori Ana Konestra.
Također, navodi da se svojim karakteristikama posebno ističe par trojagodnih srebrnih karika s kompleksnim filigranskim ukrasima iz groba 63, koji datira u kasni srednji vijek.
– Uz ukrase za glavu, pronađeno je i jednostavno, mahom brončano prstenje sa staklenim umecima te iznimno neki drugi predmeti, poput manjega noža i vjerojatno jednoga ključa. Uz jedan parcijalno istraženi ukop pronađeni su ulomci tekstilne trakice za ukrašavanje glave izrađene od tkanine s posrebrenim nitima – govori Ana Konestra te napominje da većina grobova nije sačuvana intaktno, već su naknadni ukopi poremetili, presjekli ili izmjestili one ranije, što potvrđuje dugo korištenje samoga groblja, a u nekim je slučajevima moguće prepoznati »obiteljske« grobnice s pravilno položenim uzastopnim ukopima.

Kršćanski horizont

– Iako je preciznu dataciju početka korištenja groblja još uvijek teško sa sigurnošću definirati, datacija pomoću radiokarbonskoga datiranja smjestila je jedan od vjerojatno ranijih ukopa u razdoblje kraja 11., odnosno početka 12. stoljeća. Tomu razdoblju pripadaju i brojni nalazi nakita, stoga je početak ukapanja, barem u ovome dijelu groblja, po svoj prilici moguće smjestiti u 11. stoljeće. Dok je velika većina ukopa orijentirana s glavom prema zapadu što, uz ostale značajke, govori o sigurnoj pripadnosti groblja tzv. kršćanskom horizontu, manji broj pokojnika orijentiran je obrnuto, dok je u jednome grobu pokojnik bio položen na trbuh i s glavom prema istoku. Smatra se da je riječ o recentnijem ukopu, moguće iz vremena kad je groblje pomalo stavljano izvan funkcije. Radiokarbonska datacija toga kostura smješta ga u drugu polovicu 15. stoljeća, a daljnje će analize možda otkriti razlog za tako specifičan način ukapanja – ističe Ana Konestra te zaključuje da je groblje na Štalama potrebno smjestiti u razdoblje nakon kraja ukapanja na Stranču, a najbliža kronološka analogija je parcijalno istraženo groblje u okolici crkve sv. Marije u Triblju. Međutim, za razliku od tribaljskog, bribirsko se groblje smješta uz jedan od vinodolskih kaštela, odnosno općina Vinodolskoga zakonika.

Bašćanska ploča

– Bribirsko se groblje i kronološki smješta u razdoblje prvoga spominjanja Vinodola na Bašćanskoj ploči te, dakako, u razdoblje definiranja Vinodolskog zakona. Stoga će dodatne analize (antropološke, analize drveta, tekstila i nakita) koje su još uvijek u tijeku sigurno pružiti još niz zanimljivih podataka o ljudima koji su živjeli u tome značajnome razdoblju vinodolske prošlosti. Međutim, kako nažalost na području urbane jezgre Bribira dosad nisu provedena arheološka istraživanja, izostaju spoznaje koje bi olakšale razumijevanje pojedenih detalja, npr. napušta li se groblje na Štalama kada započinju ukopi oko župne crkve sv. Petra i Pavla, ili gdje su i kako živjeli pokojnici ukopani na Štalama. Iako su pronađeni nalazi nakita vrlo česti na području istočne obale Jadrana i unutrašnjosti, vinodolska se groblja svojim specifičnostima razlikuju od dalmatinskih i istarskih, tvoreći tako zasebnu regionalnu grupu, što dodatno potvrđuje i novoistraženo groblje u Bribiru – zaključuje voditeljica istraživanja dr. sc. Ana Konestra.