Snimio Marko GRACIN
Slanina mora biti dobra, po mogućnosti dimljena i masna, a tu su još i dobar škripavac, friška i domaća jaja. Ostalo su sve nijanse. Svatko radi prisnac po svom guštu, onako kako je naučio i kako mu najviše odgovara, govori Draženka Savić, s čijim su se kulinarskim umijećem i vještinama mogli upoznati svi oni koji su posjetili planinarski dom Vagabundina koliba
povezane vijesti
BRIBIR – Ako u Bribiru naiđete na popis za butigu na kojem piše – 15 jaj, domaći friški sir, 0.5 kg prorašćene slanine, kapula ili mladi luk, kvasac, sol, papar, po potribi bele muki i masti, onda biste kao pravi poznavatelj bribirske tradicije trebali znati da se ondje sprema famozni bribirski prisnac – tradicionalna uskrsna slašćica od brašna, jaja, masti, šunke ili pancete, mladog sira i mladog luka. Prisnac je autohtona bribirska delicija čiji nastanak seže još u doba Frankopana, a upravo je bribirskom prisnacu u čast danas ispred bribirske kule Turan održan prvi festival bribirskog prisnaca. Festival je okupio zaista velik broj izlagača, od fizičkih osoba, udruga i organizacija, pa sve do grupica prijatelja, ali i još veći broj posjetitelja i ljubitelja ove gastrodelicije kojom se svi u Vinodolu ponose.
Promocija prisnaca
Kako je okupljenima pojasnila direktorica Turističke zajednice Vinodolske općine Alenka Spoja, prisnac obilježava živote svih žitelja Bribira i drugih vinodolskih mjesta, i to tako što se prisnac u životu jednog Bribirca i Vinodolca pojavljuje u brojnim prigodama, od rođenja, krštenja, rođendana, vjenčanja i drugih slavlja, preko raznih manifestacija i blagdana, pa sve do ispraćaja voljenih i tugovanja.
Humanitarni karakter
Uz Vinodolsku općinu i Turističku zajednicu Vinodolske općine u organizaciju su sudjelovali Mjesni odbor Bribir, KUD Bribir, Udruga umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine, Udruga “Naša djeca” Vinodol, Boćarski klub Bribir, OŠ dr. Josipa Pančića, Maškarana udruga Kirci-Bribirci, Udruga za očuvanje narodnih običaja Bribir, Dječji vrtić Cvrčak i mrav i mnogi drugi. Za finu kapljicu pobrinuo se caffe bar Ivana vlasnice Zlate Sertić, a Lovačko društvo Vepar je skuhalo gulaš i palentu za sve sudionike festivala. Velik angažman imale su i Draženka Savić, Ruža Kršul, Davor Saftić, Sanja Mamula, Lidija Drakulić, Rajka Martinčić, Milica Blašković, Biserka Lončarić, Dijana Kršul… Valja napomenuti i da je čitava manifestacija imala humanitarni karakter, s obzirom na to da su se prikupljale donacije za akciju “Petar je mali borac”, odnosno za potrebe liječenja malog Petra u Njemačkoj, a koji boluje od artrogipoze. |
– S ciljem promocije i prezentacije bribirskog prisnaca turistička zajednica već godinama implementira bribirski prisnac u svoje manifestacije i projekte. Od manifestacije “Ča su jili naši stari” povodom obilježavanja mjesnog blagdana Petrove, izdanih publikacija u suradnji s Dječjim vrtićem Cvrčak i mrav i Osnovnom školom dr. Josipa Pančića Bribir, snimljenih audio-video reportaža, filma o bribirskom prisnacu proizašlog iz suradnje s KUD-om Bribir, pa sve do ovog festivala. Cilj ovog projekta je promocija bribirskog prisnaca kao gastrodelicije Bribira, ali i promocija bogate kulturno-povijesne baštine Bribira i Vinodola, bogatih običaja i tradicije našeg kraja, koje na ovaj način želimo sačuvati od zaborava i prenijeti na buduće generacije, rekla je Spoja te zahvalila svima koji su sudjelovali u organizaciji manifestacije.
Program prvog festivala bribirskog prisnaca započeli su bribirski sopilaši, a nastavili mladi članovi dramsko-literarne skupine OŠ dr. Josipa Pančića. Veselom svirkom događanje su upotpunili Bribirski tamburaši, a tradicijskim plesom KUD Bribir. Dok se odvijao šušur oko prisnaca mnogi su obilazili i interpretacijski centar Turan, jedan od osam centara u sklopu kulturno-turističke rute Putevima Frankopana.
Tajna izrade
Posebno zanimljiva bila je prezentacija izrade bribirskog prisnaca, točnije “prisnaca va lazanjici”. Demonstraciju je vodila Draženka Savić, koja je posjetiteljima pokazala vještinu izrade tradicionalne uskršnje slašćice, od pripreme namirnica, izrade tijesta – lazanjice, do pečenja. Draženku smo pitali koja je tajna dobrog bribirskog prisnaca, a ona je kratko odgovarila da je najbitnija kvaliteta namirnica.
– Slanina mora biti dobra, po mogućnosti dimljena i masna, a tu su još i dobar škripavac, friška i domaća jaja. Ostalo su sve nijanse. Svatko radi prisnac po svom guštu, onako kako je naučio i kako mu najviše odgovara, govori Draženka Savić, s čijim su se kulinarskim umijećem i vještinama mogli upoznati svi oni koji su posjetili planinarski dom Vagabundina koliba.
Među brojnim izlagačima naišli smo i na Anicu Matasić, Dušanku Car, Željku Ligatić i Suzanu Tomić, vesele članice Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine – podružnice Bribir. Čiji je najbolji prisnac od svih izloženih, pitamo ih.
– Svaki Cigo svoga konja hvali! Probali smo i druge prisnace, dobri su, čak odlični, ali naravno da ćemo reći da je naš najbolji, govori Anica Matasić, potvrdivši nam i raniju tezu da tajna dobrog prisnaca leži u dobrom materijalu.
– Drugo ni važno, mišaš i izmišaš! Bitno je da su jaja žuta, a ako su ona bela, onda je prisnac mlitav, kaže Anica, dok nam Željka prepričava jednu od mnogobrojnih verzija o tome kako je nastao recept za bribirski prisnac.
– Postoji legenda koja kaže da je u jednoj familiji nevesta htela zadiviti svekrvu svojim kuhanjem. Dok je pripremala slasticu, mačka je skakala po kući, hitila brašno, istresla ulje, mast i cijelu tu smjesu od koje se danas radi prisnac. Nevesti je bila muka sve to hitit i tako je izmišala sve to skupa, ustvari ono ča je danas poznato kao bribirski prisnac, govori nam Željka.