Značajan jubilej iliti veliki i okrugli 70. rođendan Pomorsko športsko ribolovnog društva Arbun iz Crikvenice proslavljen je u crikveničkom restoranu & lounge baru Sabbia, i to prezentacijom dopunjenog izdanja ribarske kuharice “Plavuša bez kostiju”, prezentacijom predsjednika PŠRD-a Arbun Dušana Rebernika o slavnim danima crikveničkog ribarstva i 70 godina rada i djelovanja Društva, degustacijskom večerom u pet slijedova te glazbenim nastupom Tria Crikvenca.

Nepromijenjeni ciljevi

Kako je na početku izlaganja kazao Dušan Rebernik, 70 godina PŠRD-a Arbun nije malo, neki članovi Društva njegovi su vršnjaci, ima i onih starijih od njega, ali i puno mlađih.

– PŠRD Arbun je osnovan samo godinu dana nakon osnivanja Saveza sportskih ribolovnih društava na Jadranu u Splitu 1953. godine, danas krovnog Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru.

U osnivanju Saveza sudjelovalo je šest klubova sa Sjevernog i Južnog Jadrana, koji su tada bili u povojima. U statutu prvog Saveza pronađen je interesantan podatak, što je možda bila i vodilja osnivanja svih športsko ribolovnih društava.

Naime, onaj tko je bio članom društva nije morao plaćati posebnu naknadu za ribolov na moru. Tako su športski ribolovci, uz profesionalne ribare, bili u potpunosti oslobođeni plaćanja ove naknade.

Interesantno je i da je među prvim izabranim članovima izvršnog i nadzornog odbora Saveza 1953. godine bio Crikveničan Emanuel Vankul, a koji nije na listi osnivača Društva godinu dana kasnije.

Arbun su 1954. osnovali Cvjetko Turina, Kazimir Katnić, Dragan Baretić, Joško Brozičević, Nikola Jurinčić i Oktavijan Domijan, kazao je Rebernik.

Naglasio je kako je Društvo od začetka imalo uspone i padove. Godine 1956. se učlanilo u Savez sportskih ribolovnih društava na Jadranu, koji se u međuvremenu preselio u Rijeku.

Rebernik je kazao da Crikvenica u to doba nije bila idealno okruženje za sportski ribolov. Bilo je znatno manje barki nego danas te njihov upis nije bio jednostavan. Zato je u crikveničkom akvatoriju bilo puno tuni, srdela…

– Bilo je 18 brodova, plivarica, koćarica, tunolovaca… Crikveničani su bili zakupci na najvećem broju tunera na Sjevernom Jadranu. Ribarski brodovi koji su bili do 1964. godine u Crikvenici dekretom su preseljeni u Rijeku.

Sve više se pojavljuju manje barke, mijenja se vizura mjesta i turizam uzima sve veći zamah. Društvo u tom periodu nije bilo pretjerano aktivno, športski ribolovci su morali ići po dozvole za ribolov u Selce i Dramalj.

Aktivnost društva se pojačava nakon 1973. godine, a ciljevi su ostali gotovo nepromijenjeni do danas. Tu je, u prvom redu, rad s mladima, sudjelovanje na sportskim natjecanjima, zaštita podmorja i promicanje ekologije, istaknuo je Rebernik.

Ribarska kuharica

Za vrijeme rata je ponovo došlo do stagnacije. Godine 1995. je Društvo aktivirano, a rad je intenziviran početkom novog stoljeća, napose nakon izgradnje društvenih prostorija.

Danas Društvo službeno ima oko 200 članova, iako je tek manji dio njih aktivan, naročito nakon korone. Fokus je stavljen na rad s mladima, a posebno se ističu kategorije U12 i U16.

Kad je riječ o ribarskoj kuharici “Plavuša bez kostiju”, održana je prezentacija njezinog dopunjenog izdanja.

U odnosu na kuharicu nastalu prije 10 godina, novo izdanje sadrži informacije o sportskim uspjesima Društva te dio posvećen autoru Darku Baretiću, koji je preminuo 2018. godine.

– Kuharica sadrži 30 recepata, a naglasak je stavljen na očuvanje ribarske tradicije ovog kraja. To je mala knjižica, ali istovremeno velika.

Ona je našla svoju publiku i pred 10 godina je imala odlične reakcije. Tisuću komada je planulo u nekoliko mjeseci, a sad smo ambiciozno odštampali dodatnih tisuću primjeraka, otkriva predsjednik Društva.