Procesijom od crkve svetog Martina do griškoga trga, blagoslovom i podizanjem zastave u čast nebeskom zaštitniku Grižana, danas je u Grižanima otvorena još jedna tradicionalna manifestacija Martinja va Grižah.

Da Griškinje i Grižanci itekako drže do svojih običaja i tradicije, bilo je jasno već pri samom pogledu na brojnost okupljenih mještana, ali i drugih žitelja Vinodolske općine i uže okolice.

A da se običaji ne zataru, zaslužni su bili i mnogobrojni roditelji koji su otvaranje manifestacije popratili u pratnji svoje djece, najmlađih Vinodolaca i Vinodolki.

Naime, svake godine 11. studenoga Griškinje i Grižanci obilježavaju svoj mjesni blagdan Martinje, odnosno Dan svetog Martina – zaštitnika i čuvara vinara i vinograda, stoga je tim povodom osmišljen bogat i zanimljiv petodnevni kulturno-umjetnički, zabavni, sportski, vjerski i kulinarski program, koji će potrajati sve do nedjelje.

Procesija i zastava

Procesija i podizanje zastave nebeskog zaštitnika Grižana održana je u centru mjesta pod vodstvom velečasnog Tomislava Ćurića, koji je, osim što je blagoslovio zastavu, djecu, roditelje i sve župe koje diljem zemlje slave svetog Martina, rekao i nekoliko riječi o ovom značajnom svecu te podsjetio kako se ljudi s ovoga svijeta spašavaju po milosti za koju je potrebno imati zagovor na Nebu.

– Izvrsnog zagovornika na Nebu imamo upravo u liku svetog Martina, koji je imao milosrdno srce i bio dobar prema ljudima. Upečatljiva je priča o tome kako je pomogao siromahu i dao mu pola svojega plašta, nakon čega mu se u noći ukazao Gospodin, rekavši mu da je ogrtanjem siromaha ogrnuo samoga Boga. Kao biskup sveti Martin se zalagao da poučava kler, a znakovito je da je bio prvi svetac koji nije bio mučenik – rekao je vlč. Ćurić.

Otvorenje Martinja va Grižah svojim su nastupom uljepšale i Mažoretkinje grada Crikvenice. Kako nam je pojasnila njihova voditeljica Lidija Medek, radi se o mlađoj postavi Mažoretkinja, sačinjenoj od devet mažoretkinja, od kojih je čak sedam bilo s područja Vinodolske općine.

Otvaranju manifestacije nazočio je i načelnik Vinodolske općine Daniel Grbić, koji je svim mještanima Grižana čestitao dan njihova mjesta.

Brojni pomladak

– Drago mi je da ste se danas u ovolikom broju okupili ovdje u Grižanima kako bismo započeli proslavu blagdana zaštitnika mjesta – svetog Martina.

Posebno me veseli što ovdje vidim brojni pomladak, jer oni su ono zbog čega bismo se svi skupa trebali truditi da ovakve stvari opstanu i uvijek se podižu na još višu razinu – rekao je Grbić.

U ime organizatora obratio se i predsjednik Općinskog vijeća Vinodolske općine Dean Barac koji je podsjetio da je Martinja va Grižah organizirana u suradnji Turističke zajednice Vinodolske općine, Udruge za očuvanje narodnih običaja »Juraj Julije Klović« Grižane-Belgrad, Mjesnog odbora Grižane-Belgrad, Boćarskog kluba Grižane, KUD-a »Dr. Antun Barac« Grižane, Šahovskog kluba Vinodolac, Pastoralnog vijeća sv. Martina i Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine, dok su pokrovitelji Vinodolska općina i Lovačko društvo Srndać.

Barac je predstavio program koji slijedi u narednim danima, a potom je uslijedio nastup mališana iz Dječjeg vrića Cvrčak i mrav, djece iz Osnovne škole »Juraj Julije Klović« i harmonikaša Harmonikaškog centra u griškom Domu kulture.

Griško sedo u Kući Klović

Prvi dan manifestacije Martinja va Grižah zaključen je zanimljivim i tradicionalnim događanjem u Kući Klović – Griškim sedom. O čemu je riječ, pojasnio nam je Dean Barac.

– Ove godine održavamo Griško sedo ponukani time što naš kraj ima tradiciju koja seže daleko u prošlost, stoga bi bilo šteta ne dotaknuti se toga.

Griško sedo je starinski običaj gdje se okupe mladi i stari, a zatim se prepričavaju teme vezane uz naš kraj. Voditelj daje smjernice, nakon čega svi sudionici sudjeluju u razgovoru, iznose pojašnjenja, razmijenjuju iskustva te se prisjećaju nekih prošlih vremena i običaja.

Tema ovogodišnjeg Griškog seda vezana je uz važnost vinogradarstva za ovaj kraj, kao tradicijske djelatnosti, načina života, zarade i preživljavanja tadašnjih obitelji.

Proveli smo i neke računice prema kojima smo zaključili da je jedna obitelj zarađivala oko 70 današnjih kuna za tadašnje vino. Neki pismeni zapisi govore i da je vino iz naše okolice bilo duplo jeftinije od griškog.

Dakle, griško vino je bilo itekako cijenjeno i kvalitetno. Vinogradarstvo i vinarstvo se pomalo vraćaju u naš kraj, doduše sitnim koracima, ali imamo nekoliko ozbiljnih proizvođača i nasada – navodi Barac.