NOVI VINODOLSKI – U prizemlju frankopanskoga kaštela, u središtu grada, smještena je jedna od najstarijih čitaonica i knjižnica u našoj zemlji – Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski.

Utemeljena je u vrijeme ilirskog preporoda, 1845. godine, a u kulturnom životu Novljana imala je iznimnu, prosvjetiteljsku i edukativnu ulogu, pa su žitelji i kulturne ustanove mjesta i grada Novog Vinodolskog podigle spomen-ploču utemeljitelju, kanoniku Josipu Mažuraniću. Spomen-ploča postavljena je u novljanskom starom gradu, a otkrivena je 9. prosinca 1988. godine.

U vrijeme osnivanja novljanske Čitaonice i knjižnice, jedne od najstarijih u Hrvatskoj, ova ustanova imala je iznimnu ulogu u borbi protiv germanizacije i mađarizacije, a za osvješćivanje žitelja u njihovu nacionalnom biću i produbljivanju svijesti o tome. Stoga je novljanska Narodna čitaonica i knjižnica ubrzo po utemeljenju postala kulturno središte čitavog vinodolskog kraja, a u tome su svoj doprinos dali i istaknuti Novljani-ilirci, braća Antun, Ivan i Matija Mažuranić.

Slavna povijest

Iznimna i jedinstvena povijest Novog Vinodolskog vidi se i u činjenici da je u ovom gradu donesen i znameniti pravni kodeks, Vinodolski zakon, jedan od najstarijih pisanih pravnih dokumenata-zakona u ovom dijelu svijeta, uz rusku Pravdu, najstariji pravni dokument u Europi.
Novi Vinodolski bio je i značajno središte glagoljaške aktivnosti i pismenosti, pa stoga i ne čudi da je u takvom ozračju naprednih kulturnih ideja, misli i stremljenja ovdje utemeljena jedna od najstarijih čitaonica i knjižnica u Hrvatskoj.

Uz neka kraća razdoblja turbulencija izazvanih nastojanjem utjecanja ponekih političkih stranaka u prošlosti, posebice između dvaju svjetskih ratova, novljanska Čitaonica i knjižnica bila je okosnica kulturnog i prosvjetnog života u gradu i okolici.

I tijekom ove, jubilarne godine koja se planirala obilježiti i svečano i prigodno, iako je mnogo i najviše od svega toga otkazano zbog aktualne epidemiološke situacije, održano je nekoliko značajnih ljetnih kulturnih prigoda.

U mnogim aktivnostima i u temeljnoj funkciji djelovanja Čitaonice i knjižnice uključen je i Grad Novi Vinodolski. I dok su značenje i uloga novljanske Narodne čitaonice i knjižnice kroz povijest uglavnom poznati, njezina je budućnost, čini se, u rukama aktualnog gradskog, ali i vodstva same ustanove.

Budućnost

– Suvremena tehnologija je u određenom smislu bezobzirna, a dinamika preobrazbe knjižnica ovisit će o mogućnostima i brzini prilagođavanja knjižnice kao ustanove jer se ustanove, poput čitaonica i knjižnica, ipak prilagođavaju novim i suvremenim trendovima sporije nego što se tehnologija brzo razvija, ističe Barbara Kalanj Butković, ravnateljica Narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski te pojašnjava današnju ulogu knjižnica.

– Na knjižnici je da se kao ustanova, a posebice kao pružatelj usluga, što brže uključuje u te suvremene trendove i da se sa što manje otpora prilagođava mogućnostima što im ih pružaju nove i suvremene mogućnosti u ostvarivanju njihove suvremene uloge u kulturnom biću određene sredine. Treba pretpostaviti da će ti procesi osuvremenjivanja brže teći u specijaliziranim visokoškolskim i znanstvenim knjižnicama, a nešto sporije u ovakvim »narodnim čitaonicama i knjižnicama« kakva je ova naša. Glavni razlozi su u posebnostima naših zadaća te specifičnostima potreba i senzibiliteta naših korisnika. Jako je primjenjiva s tim u vezi Lernerova metafora koja govori kako će knjižnice u budućnosti biti više aleksandrijski svjetionik Faros nego Aleksandrijska knjižnica! Znamo da danas više nema ni tog svjetionika niti knjižnice, ali Aleksandrijska knjižnica simbolizira čovjekovu težnju i nastojanje prelaženja granica, a svjetionik – moć nad noći i prevladavanje daljina i nepoznatoga. U današnjem internetskom svemiru mi smo glavni orijentiri i vodič kroz nepoznato ili još neotkriveno, kroz univerzum znanja, govori ravnateljica.

Novljanska Narodna čitaonica i knjižnica danas ima 500 članova i fundus od 30.330 naslova beletristike, dječje književnosti te publicistike.