CRIKVENICA – Stara je izreka i poruka da bi hendikep trebalo nastojati pretvoriti u prednost, a krizu prihvatiti, nositi se s njom i vidjeti kao novu – šansu!
S tim u vezi zanimljiva je poruka i informacija što ju je ovih dana obnovio Mario Vukelić, predsjednik Udruge vjerovnika bivših radnika i malih dioničara hotelijerske tvrtke Jadran Crikvenica koji je podsjetio na već odavno zaboravljeni podatak da su se upravo u Crikvenicu dolazili oporavljati mnogi stanovnici europskih zemalja, i to već odavno, potkraj 19. stoljeća, a onda i nakon one fatalne španjolske gripe, zloglasne »španjolke«, što je harala svijetom prije ravno sto godina!

Crikvenicu su, ionako, znatno prije »španjolke« otkrili mnogi Europljani kao lječilišnu destinaciju koji su spoznali vrijednost čistoga mora i zraka i njihovu zdravstvenu kvalitetu i korist za vlastito zdravlje. Godina početka turizma najčešće se vezuje uz gradnju prvog, drvenog kupališta, pa je to 1888. godina. Crikvenica je već ranije otkrivena i kao oporavilište za rahitičnu djecu, a bogatiji ljudi iz europskih zemalja s takvom su djecom dolazili u crikveničke hotele pa onda i sami na ljetovanje.

Marketinški adut

Prvi hotel, onaj Nadvojvotkinje Klotilde, izgrađen je 1891. godine. Čehinja Marija Steyskalova utemeljila je 1910. godine Češko dječje oporavilište u iznajmljenoj vili Zeleni gaj, između Crikvenice i Dramlja, što je preraslo u Zavod za talasoterapiju, a onda je slijedilo osnivanje Bolnice za liječenje i rehabilitaciju dišnih organa i reumatizma Thalassotherapia koja radi cijele godine.

Kada su se svojedobno, 1993. godine, od dotadašnje jedinstvene Općine Crikvenica formirale tri nove lokalne jedinice – gradovi Crikvenica i Novi Vinodolski te Vinodolska općina – počele su nedoumice i dvojbe čak i oko naziva rivijere, a pogotovo oko zajedničkog nastupa na turističkom tržištu. Ipak, nakon pokušaja da se uvriježe novi nazivi, i to za prvu Rivijera Crikvenica, pa Rivijera Novi Vinodolski, te Rivijera Vinodol, prevladalo je ipak ono ranije, da ostane naziv Crikveničko-vinodolska rivijera, ali su zajednički nastupi pomalo ostali nejasni, nedovršeni, premda su mnoge inicijative i akcije ostale i dalje na tradicijama dotadašnje suradnje. Primjerice, Grad Novi Vinodolski i Vinodolska općina svojim su turističkim zajednicama afirmirale programe planinarskih i biciklističkih staza, premda su turističke ture »Tragom Frankopana«, a prema zamisli akademika Branka Fučića, ostale na povremenim pokušajima. Na razini Primorsko-goranske županije, Crikveničko-vinodolska rivijera i dalje se strateški promatra kao jedinstveno turističko podneblje i svojevrstan marketinški adut, a s time se slaže i ravnateljica Thalassotherapije Nataša Manestar.

– Nakon Drugog svjetskog rata nastaje Lječilište za djecu Primorka, a 1960. u Palace Hotelu Therapia Zavod za Thalassotherapiju odraslih. Koncentracijom zdravstvenih i rehabilitacijskih resursa stvoreni su temelji za daljnji razvoj i stručni napredak u liječenju bolesti dišnih organa, reumatizma i medicinske rehabilitacije. Stvoreni su preduvjeti za dodatna ulaganja u kvalitetu prostora i opremu, razvitak osnovne djelatnosti i edukaciju osoblja. Najveća smo zdravstvena ustanova na području rivijere sa 160 zaposlenika od čega je polovina zdravstvenog osoblja. Do prošle godine postignuća su rasla iz godine u godinu, a trećina ukupnih prihoda ostvarena je tržišnim djelovanjem. Imamo i dječji odjel, a mnogi roditelji s astmatičnom djecom radi njihova liječenja provedu odmor ljetujući upravo u Crikvenici, kombinirajući odmor s inhalacijama za svoju djecu u našoj ustanovi. Surađujemo s Turističkom zajednicom grada Crikvenice i mnogo očekujemo od zajedničkih promotivnih nastupa na turističkom tržištu i od našeg sudjelovanja u CIHT-i (Crikvenica International Health Tourism), govori Manestar.

Zajednički pristup

Marijana Biondić, direktorica Ureda TZ-a grada Crikvenice, potvrdila je da je u strategiji razvoja turizma, hotelijerstva i zdravstvenog turizma Grada Crikvenice te ostalih dviju susjednih lokalnih jedinica, a onda i na razini Primorsko-goranske županije upravo povezivanje i zajednički nastup svih ovih čimbenika, i to na domaćem i inozemnom tržištu.

Mario Vukelić ističe nužnost zajedničkog nastupa i pristupa na temelju jedinstvenog vizualnog identificiranja kao što su logo-slogan-brend.
– Hotelijeri često zanemaruju povijesnu dimenziju i tradiciju lječilišnog, odnosno zdravstvenog turizma. Odlazili su proteklih desetljeća na turističke sajmove u zemlji i inozemstvu, ali su »zaboravljali« povesti sa sobom liječnike koji rade u dvjema ustanovama, Thalassotherapiji Crikvenica i Termama u Selcu, i to čitave godine. Imamo nekoliko hotela koji su u posljednje vrijeme uspjeli stvoriti kvalitetnu ponudu, i to za cjelogodišnje poslovanje, ali ne posluju zimi jer, kako je rekao jedan od njih: »Grad ne živi s turizmom čitave godine pa stoga ni naši gosti nemaju kamo poći ako bi izišli iz hotela!?« Imamo i neke od vodećih hotelijera u našim hotelima koji su došli ovamo iz Istre pa bi trebalo očekivati da će ovamo prenijeti i neka od iskustava uspješnih istarskih hotelskih kuća, smatra Vukelić.

Dobra izlika

Prvotni redoslijed u kojem je na prvom mjestu bio zdravstveni turizam, pa ga je smijenio komercijalni, tj. hotelski, a pridodan mu je nautički turizam s dvjema marinama – u Novom Vinodolskom s Marinom Novi i Mitan marinom, kojima nedostaje još marina u Crikvenici – te mu se priključio i sportsko-rekreacijski turizam, mogao bi uskoro opet na prvom mjestu imati smjenu: povratak zdravstvenog turizma!? Trenutačno – je li to tako samo zasad?! – koronakriza mnogima je samo dobra izlika. Može li uskoro postati i – prilika, šansa?
Kada sve ovo vezano uz koronakrizu prođe, a na to valja misliti već sada, turističko tržište profunkcionirat će vrlo brzo i krenut će svojevrsna lavina, poput – ilustrativno rečeno – svojevrsnog cunamija i bujice, lavine nakon rušenja brane i sadašnjih zabrana kretanja i putovanja, a na to valja biti spreman. Milijuni turista krenut će Europom, kao i čitavim svijetom, a upravo u tome treba vidjeti novu šansu i priliku za brzi oporavak i povratak u poslovanje. Blizina ovoga podneblja najvećim europskim metropolama i tamošnjim turističkim emitivnim područjima poseban je adut. Crikveničko-vinodolska rivijera treba se za to pripremati i na tome raditi intenzivno i sustavno već sada. Zapravo, već se u tome kasni!