CRIKVENICA – Dušu grada čine ljudi, ali i duh nekadašnjeg vremena koji bdije nad njime. Crikvenicu i Crikveničane tako, između ostalog, oblikuju i tradicijska baština, običaji, zajednička povijest, kultura, umjetnost, gastronomija, mentalitet, vrijednosti… A kako je to izgledala nekadašnja, stara Crikvenica? Kako se živjelo, što se radilo? Što se jelo, a što pilo? Kako su ljudi provodili radnu svakodnevicu, a kako dokolicu? Na koje su se načine zabavljali, veselili, plesali, pjevali? Odgovore na ova i slična pitanja pokušat će dati »Moja mala kala«, manifestacija koja će, u organizaciji Turističke zajednice grada Crikvenice, ove subote s početkom u 20 sati u nekadašnjoj staroj crikveničkoj jezgri dočekati svoje premijerno izdanje.

Srž Crikvenice

Kako saznajemo od direktorice Turističke zajednice grada Crikvenice Marijane Biondić, manifestacija je to koja će Crikveničanke, Crikveničane i njihove posjetitelje povesti na putovanje starim uličicama – kalama ispunjenim poviješću i tradicijom, a donijet će i uživanje u glazbi, plesu, domaćim rukotvorinama, uličnim izvođačima, autohtonoj eno i gastroponudi.

– »Moja mala kala« je manifestacija kojom želimo pokazati kako je nekada izgledao život u našoj Crikvenici. Naši će se posjetitelji moći zavući u staru jezgru Crikvenice i otkriti crikveničke kale – Kalu svetog Antona, Kalu Grgura Ninskog, Kalu Andrije Kačića, Goricu braće Cvetić i Školsku. Iznad njih se nalazi Ulica Pavla Radića, koja će također biti uključena u program manifestacije, a koja povezuje kale i našu crkvu svetog Antona – govori Marijana Biondić.

A zašto baš »Moja mala kala«? Koja ideja i motivacija stoje iza pokretanja nove i drukčije turističke ljetne manifestacije, i to manifestacije koja neće biti smještena uz samo more, već na jednom pomalo skrivenom i neuobičajenom mjestu?

– Kale smo dosad, u turističkom smislu, možda i nepravedno zapostavili. One su srž povijesne Crikvenice, mjesto odakle je sve krenulo i odakle su potekli mnogi Crikveničani. To je bio glavni razlog zbog kojeg smo se odlučili pokrenuti jednu ovakvu manifestaciju. Nadalje, tradicija je ono što je u turizmu jako važno. Tradicija pruža autentičnost i čini nas različitim od drugih, a upravo je to ono što turisti žele doživjeti u destinaciji koju posjete. Žao mi je da danas nisu očuvane kale u svom izvornom obliku, ali bez obzira na to one su i dalje važan dio crikveničke prošlosti, baštine i uspomena, stoga smatram da još uvijek mogu štošta prikazati, pokazati, oživjeti… – kaže direktorica crikveničke turističke zajednice.

Ulaganje u kvalitetu, u nove i zanimljive sadržaje – Marijana Biondić / Foto S. DRECHSLER

Pregršt sadržaja

Što sve donosi prvo izdanje ovogodišnje manifestacije »Moja mala kala«? Kako kaže Marijana Biondić, ona će pokazati crikveničku tradiciju od starih ribara i starih zanata, preko crikveničke nošnje do starih crikveničkih specijaliteta. U Kali svetog Antona bit će prezentirana ribarska tradicija, vještine i alati, dok će u Kali Grgura Ninskog biti održana keramičarska radionica, odnosno prezentacija rada na lončarskom kolu i izrada predmeta od keramike. U Kali Grgura Ninskog posjetitelji će moći kušati i tradicionalne gastrospecijalitete – crikveničke rupice i frite. U Kali svetog Antona bit će prezentirana i izrada tradicionalnih slastica. Riječ je o crikveničkim puhancima, poznatijim kao kroštule. Također, s obzirom na to da su nekadašnje kale bile ispunjene djecom, »Moja mala kala« donijet će i Dječji kutak – radionice, tradicionalni ples, zaboravljene igre, face painting… Osim Dječjeg kutka, u Ulici Pavla Radića bit će postavljena i izložba dječjih slikarskih radova. Bit će tu i sajam domaćih proizvoda i rukotvorina, koji će se protegnuti kroz cijelu Goricu braće Cvetić, ali i slikarska radionica s Marijanom Mavrićem. U Školskoj će se izrađivati vijenci od lovora, ali i prezentirati starinski način pletenja, šivanja, heklanja… Na istome mjestu bit će izložene fotografije nekadašnjih kala. Najuža Kala Andrije Kačića bit će ukrašena osvijetljenim balonima, a bit će tu i cvjetni kutak, kutak za fotografiranje…

Proteklim manifestacijama, ali i općenito, dosadašnjom turističkom slikom, u TZG-u Crikvenice mogu biti iznimno zadovoljni / Foto SERGEJ DRECHSLER

Naravno, posjetitelji će moći uživati i u dobroj glazbi, a neće nedostajati niti bogate eno i gastroponude. Nastupit će Trio Crikvenica, kantautor Neven Barac, Marino Ferenčić, Džoni i Vojko, klape Kala i Sveta Jelena te glazbeni sastav Skala. U Gorici braće Cvetić moći će se uživati i u ukusnoj vinskoj kapljici, a vina će nuditi crikvenička Udruga vinogradara, vinara i maslinara Sveta Lucija, selačka Grand Village Estate vinarija, kao i Udruženje vinara Vina Kvarnera. Po svim kalama šetat će djevojke u narodnim nošnjama, a čut će se i zvuci tradicijskog instrumenta – sopila.

Održiv turizam

»Moja mala kala« dio je šireg programa Crikvenica Summer Showtime, a čini treću manifestaciju u nizu tzv. događanja s potpisom. Za nama su (Sr)etno Selce i CrikvArt, a nakon »Moje male kale« crikveničke posjetitelje očekuju i Dan turizma u Selcu (4. kolovoza), Plivački maraton Šilo – Crikvenica (15. kolovoza) te Ribarski tjedan (od 26. kolovoza do 2. rujna).

Proteklim manifestacijama, ali i općenito, dosadašnjom turističkom slikom, u Turističkoj zajednici grada Crikvenice mogu biti iznimno zadovoljni. Kako kaže direktorica TZ-a, Rivijera Crikvenica u prvoj polovini srpnja bilježi 2,5 posto bolje turističke rezultate u odnosu na isto razdoblje lani. Razdoblje od 1. siječnja do 15. srpnja ove godine bilježi turistički rast od 7,5 posto u odnosu na to isto razdoblje 2022. godine.

– U svim vrstama smještaja bilježimo porast. Moram istaknuti da su nam hoteli jako dobro radili u predsezoni, pa tako u prvih pet mjeseci ove godine bilježimo čak 30 posto bolje turističke rezultate nego lani. Gosti nam ponajviše dolaze iz Njemačke, Hrvatske, Austrije, Mađarske i Slovenije. Smatram da možemo biti zadovoljni brojkama. Svima nama u turizmu cilj je pojačati predsezonu i posezonu jer tu postoji puno prostora za napredak. Turizam treba biti održiv, prevelika gužva donosi ogroman udar na infrastrukturu i komunalni red, stoga u glavnoj sezoni ne trebamo težiti povećanju fizičkog obujma turističkog prometa.

Ono na čemu trebamo raditi je privlačenje kvalitetnijih gostiju bolje platežne moći i boljoj popunjenosti kapaciteta u pred i posezoni. Iz tog razloga trebamo ulagati u kvalitetu, u nove i zanimljive sadržaje te kreirati kvalitetne pakete u pred i posezoni – zaključuje Marijana Biondić.