Gradovi u PGŽ-u položili ispit

Među 14 gradova u PGŽ-u samo Novi Vinodolski nije objavio sve dokumente potrebne za punu ocjenu transparentnosti

Jagoda Marić

Foto M. GRACIN

Foto M. GRACIN

Svih pet proračunskih dokumenata objavilo je i 12 od 22 općine PGŽ-a, a »peticu« su dobili Baška, Čavle, Dobrinj, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Omišalj, Punat, Ravna Gora i Viškovo



ZAGREB – Među 14 gradova u Primorsko-goranskoj županiji samo Novi Vinodolski nije objavio svih pet dokumenata na osnovu kojih Institut za javne financije procjenjuje transparentnost proračuna lokalnih i regionalnih jedinica. Svi ostali gradovi, kao i Primorsko-goranska županija, objavili su svih pet dokumenata na svojim mrežnim stranicama, od toga su tri, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i izglasani proračun, obavezni objavljivati. Uz to su istraživači Instituta pratili i objavljuju li na svojim stranicama lokalne i regionalne vlasti i prijedlog proračuna i vodič za građane, a u svom izvješću IJF ističe da ostavljaju mogućnost da njihovi istraživači nisu uspjeli na mrežnim stranicama lokalnih vlasti pronaći pojedini dokument što samo govori da bi ga teško pronašli i građani radi kojih se ti dokumenti i objavljuju.


I dok su PGŽ i gotovo svi gradovi na njezinom teritoriju »odlikaši«, među općinama je situacija nešto drukčija. Svih pet dokumenata objavilo je 12 od 22 općine. »Peticu« su dobile općine Baška, Čavle, Dobrinj, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Omišalj, Punat, Ravna Gora i Viškovo. Osam je općina, Fužine, Lokve, Lopar, Malinska, Mošćenička Draga, Skrad, Općina Vinodolska i Vrbnik objavilo po četiri dokumenta, dok su Brod Moravice i Mrkopalj objavili tek po tri nužna dokumenta. Tako su zapravo i županija i sve lokalne zajednice u PGŽ-u objavile sve dokumente koje su dužne objaviti, dok je i dodatna dva dokumenta, što je preporuka Ministarstva financija, objavilo 70 posto lokalnih vlasti u Županiji.


Pridržavanje Zakona


– Puka objava ovih pet ključnih proračunskih dokumenata ne znači da su te jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i preporuka, naglašava se u osvrtu na izvješće o transparentnosti županija, gradova i općina.





Proračunska transparentnost popravlja se iz godine u godinu, pa je u ovom sedmom po redu izvješću, prosječna »ocjena«, odnosno broj dokumenata što su ih objavile županije, gradovi i općine 4,5, od mogućih pet, dok je 2015. godine u prvom istraživanju bila tek 1,8. Ovaj put sve županije u Hrvatskoj objavile su svih pet dokumenata, a učinilo je to i 77 posto gradova i 62 posto općina. Općinama i gradovima je u najnovijem istraživanju prosjek transparentnosti 4,45, u odnosu na 1,67 u 2015. godini. Iako su se prosjeci značajno popravili, IJF u svome izvješću upozorava da još uvijek osam posto gradova, odnosno njih deset, i 16 posto općina, odnosno njih 68 ne objavljuje sva tri dokumenta za koje postoji zakonska obveza objave. Čak 20 posto gradova, znači svaki peti i 31 posto općina ne objavljuje dva dodatna dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati – prijedloga proračuna i proračunskog vodiča za građane.


Trošenje sredstava


U Hrvatskoj tri općine, Nerežišće, Povljana, Sveti Petar Orehovec nisu objavile nijedan proračunski dokument na svojim mrežnim stranicama.
Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić koji je sudjelovao na internetskoj konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja poručio je da je transparentnost proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave najbolji »lijek« za bolju informiranost svih koji sudjeluju u proračunima, uključujući i građane.
Jaču transparentnost očekuju i nakon izmjena Zakona o proračunu čime se želi dodatno ojačati obvezu primjene načela transparentnosti proračuna općina, gradova i županija. Tako bi, uz obvezu objave ključnih proračunskih dokumenata, lokalne vlasti trebale obvezati svoje proračunske i izvanproračunske korisnike da objavljuju informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama. Tako bi građani lako mogli doći do podataka o tome kako se troši javni novac na lokalnoj razini. Jedan je to od zahtjeva HSLS-a, HDZ-ovog koalicijskog partnera, a takvu praksu prije dvije godine pokrenuo je predsjednik HSLS-a Dario Hrebak u Bjelovaru gdje je gradonačelnik.