U sklopu petodnevne manifestacije Martinja va Grižah, u griškom Domu kulture održano je tradicionalno ocjenjivanje vina vinara amatera vinodolskog kraja i uže okolice.

Kako nam je otkrio predsjednik Općinskog vijeća Vinodolske općine i ujedno predsjednik Udruge za očuvanje narodnih običaja »Juraj Julije Klović« Grižane-Belgrad Dean Barac, na ovogodišnjem natjecanju bilo je znatno manje vinskih uzoraka nego što je to bio slučaj ranijih godina.

Pristiglo je 30 uzoraka vina, dok je u godinama prije koronavirusa taj broj znao iznositi i dvostruko više. Ipak, iako je ocjenjivanje proteklo, kako će u šali reći Dean Barac, »skromno i u krugu obitelji«, to nipošto ne znači da nije bilo dobrih vina.

Štoviše, osim što nije manjkalo kvalitetnih vina, na zavidnoj razini bila je i atmosfera, za koju su se pobrinuli momci iz tamburaškog sastava Klamaruša.

Tradicijska djelatnost

– Mogu reći da su bijela vina bila na zavidnoj razini, dok su crna bila lošija i svakako na njima još treba poraditi. Vina »po staru« ili »po drope« su po mišljenju žirija bila solidna. Iako je bilo manje uzoraka nego ranijih godina, atmosfera i fešta su bili odlični, a mi smo kao i svake godine apelirali na sve one koji piju da nikako ne sjedaju u automobile.

To je nešto što valja isticati za svako Martinje jer sigurnost i odgovornost prilikom ovakvih fešti moraju biti na prvome mjestu – rekao je Barac.

Također, kako kaže Barac, griško-belgradski kraj ima tradiciju vinarstva i vinogradarstva koja seže daleko u prošlost.

– Vinogradarstvo i vinarstvo je u prošlosti puno značilo za ovaj kraj, kao tradicijska djelatnost, način života, zarade i preživljavanja tadašnjih obitelji.

Prema nekim zapisima, prosječan mjesečni prinos jedne obitelji početkom 20. stoljeća iznosio je između 500 i 600 litara, a postoje i računice prema kojima smo zaključili da je jedna obitelj tada zarađivala oko 70 današnjih kuna za litru tadašnjeg vina, što znači da su se čitave obitelji prehranjivale na račun vinarstva i vinogradarstva.

Neki zapisi govore i da je vino iz okolice bilo upola jeftinije od griškog. Dakle, griško vino je bilo itekako cijenjeno i kvalitetno, stoga je naša želja ponovo podići vinogradarstvo i vinarstvo na višu razinu, s obzirom na to da i danas postoji nekoliko ozbiljnih proizvođača i nasada – zaključuje Barac.

Elitna kategorija

Pristigla vina ocjenjivao je stručni žiri enologa u sastavu Patricia Rumac, Toni Babić i Tomislav Pavlešić, dok su ocjene za vino pripremano po staroj tehnologiji ocjenivali Željka Crnić, Željko Citković i Mladen Pilaš. Od šest crnih vina, tek su dva zadovoljila sve potrebne kriterije za ocjenjivanje.

Najbolje crno vino imao je Mladen Pilaš, dok je drugo mjesto pripalo Zlatanu Hreljcu. U konkurenciji vina »po staru« našlo se osam vina.

Pobjedničkim vinom proglašeno je ono Željka Blaževića, drugo mjesto pripalo je Marineli Knez, dok su treće mjesto podijelili Željko Blažević i Darko Balas.

U »elitnoj« kategoriji, odnosno u pripremanju vina »po novu« (otoki), konkuriralo je 16 vina. Najboljim vinom proglašeno je ono crikveničkoga gradonačelnika Damira Rukavine. Drugo mjesto osvojio je Dalibor Papić, dok je treće mjesto zaslužio Rukavinin rose.

Ocjenjivanje vina održano je u sklopu manifestacije Martinja va Grižah, organizirane u suradnji Turističke zajednice Vinodolske općine, Udruge za očuvanje narodnih običaja »Juraj Julije Klović« Grižane-Belgrad, Mjesnog odbora Grižane-Belgrad, Boćarskog kluba Grižane, KUD-a »Dr. Antun Barac« Grižane, Šahovskog kluba Vinodolac, Pastoralnog vijeća sv. Martina i Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine, dok su pokrovitelji Vinodolska općina i Lovačko društvo Srndać.