Knjiga Radovana Tadeja o jednoj od najmarkantnijih osoba hrvatskog iseljeništva u Sjedinjenim Američkim Državama i najpoznatijem Hreljanu naslovljena “Josip Marohnić – život i djelo” predstavljena je u četvrtak navečer u Gradskoj knjižnici Crikvenica.

Književnu večer moderirao je sam Radovan Tadej, rođeni Zlobinjan, pravnik po naobrazbi, a književnik i publicist po vokaciji, autor više publicističkih i stručnih djela na temu prekomorske emigracije iz svog rodnog kraja, prema čijem je scenariju snimljen dokumentarni film o Josipu Marohniću u režiji Bernardina Modrića.

Prekomorska emigracija

Tadej je za pisanje ove knjige bio motiviran prvenstveno činjenicom da je uloga ove iznimne ličnosti i intelektualca od ogromne važnosti za svijet naših iseljenika u SAD, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ostala u povijesnoj publicistici nezabilježena i nevalorizirama.

Ovim se djelom tek početno ispunjava ta praznina o radu i životu čovjeka koji je na višestruke načine pomagao ne samo ljudima iz našeg kraja, već iz čitavog balkanskog prostora, kako bi se snašli u novim, iznimno teškim okolnostima – od prihvata, pronalaska posla, životnih osiguranja, rječnika – tzv. listara koji su im pomagali pri komunikaciji itd.

Kao glavni knjigovođa, a potom i predsjednik Narodne hrvatske zajednice pomagao je oko egzistencijalnih pitanja, no Tadej se bavi i njegovom pisanom ostavštinom kao tiskara, nakladnika, urednika, knjižara, novinara, pisca i pjesnika.

Dakako, njegov odlazak preko Atlantika nije nekakav individulani čin, već je dio ogromnog iseljeničkog vala koji je u pedesetak godina, od 1870-ih do 1920-ih, preselio oko pola milijuna Hrvata na američke obale.

Inače, statistički proračun pretpostavlja da je oko 3.300 Hreljana otišlo u prekomorsku emigraciju od Beringova prolaza preko Patagonije sve do Tasmanije.

Ispred izdavača o knjizi je govorio Franjo Butorac iz naklade Kvarner koji je, između ostalog, rekao da je Marohnić bio prvi Hrvat primljen u Bijelu kuću te da ova knjiga ne bi bila izdana bez pomoći Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, koji je prepoznao važnost ovog publicističkog rada, dok je ravnateljica Gradske knjižnice Crikvenica Irena Krmpotić rekla da Knjižnica rado podržava i promiče projekte koji imaju za cilj očuvanje kulturnog identiteta, jezika i književnosti.

Stoga, nije bilo razloga da ne podrži važno publicističko djelo Radovana Tadeja, tim više što ovakvih izdanja nema mnogo, a poznato je da iziskuju ogroman trud, vrijeme i posvećenost onoga koji ih realizira. Da nema takvih projekata puno bi povijesnih činjenica, živopisnih likova i događaja ostalo pod nerazgrnutim velom povijesti.

Trbuhom za kruhom

O knjizi je govorio i Damir Gašparović, ekonomist kojeg zanima zavičajna povijest, povezavši iseljeničke sudbine Vinodolaca i Hreljana i iznijevši statističke podatke o iseljenim Hrvatima iz ovih krajeva, dok je umirovljeni sveučilišni profesor Miljenko Dorić, autor izložbe “Bribirci po svitu”, zaključio da je naslov knjige nepotpun.

Naime, samtra da se iz ovog iznimnog publicističkog djela saznaje mnogi više doli o životu samog Marohnića, pogotovo u poglavlju Hreljani širom svijeta.

Povukao je paralelu sa sadašnjim trenutkom, jer danas se iseljava u Irsku za boljim životom, a nekada se iseljavalo zbog gladi, doslovce “trbuhom za kruhom.”

Gosti na predstavljanju su bili i sami Hreljani, koji su po Tadejevim riječima bili predrecenzenti knjige jer nije mogla ugledati svjetlo dana bez njihovih sugestija.

Tako je Marina Hajdinić Tijanova interpretirala dvije Marohnićeve pjesme, a Mladen Tadej je uz nekoliko anegdota iz iseljeničkog života dao i ozbiljan naglasak – da se ova knjiga koja je u spisateljskom smislu “bila oranje” ne čita, već iščitava zahvaljujući slojevitosti i bogatstvu sadržaja.

Autor je zahvalio i recenzenticama dr.sc. Ani Malnar i dr.sc. Natashi Ružić, te najavio daljnji rad na Marohnićevoj ostavštini.

Večer posvećena glagoljici

U Kući Klović u Grižanima u četvrtak je održana večer posvećena glagoljici.

Nakon što su sopilaši KUD-a Bribir, braća Tus, otvorili samu večer, sve prisutne pozdravila je direktorica TZ-a Vinodolske općine Alenka Spoja, nakon čega je riječ prepustila Stjepanu Juričiću, “vinodolskoj enciklopediji”, koji je pričao o dolasku glagoljice na područje Vinodola, glagoljici općenito te pronađenoj glagoljici na području Grižana.

Foto Igor Kleščić

Juričić je najavio i da će u daljnjem radu obraditi i ostala mjesta Vinodolske općine. Paralelno je Marijan Mavrić vodio slikarsku radionicu gdje su sudionici crtali slova glagoljice, ukrašavali ih, bojali, oslikavali…