Panel “Podizanje kvalitete usluga u turističkim djelatnostima kao izazov”, posljednji u sklopu jesenskog dijela edukacija za poduzetnike grada Novog Vinodolskog, održan je u novljanskoj Gradskoj vijećnici.

Panelisti su bili Sanja Krmpotić, mentorica i stručnjakinja za gostoljubivost, lojalnost i zadržavanje gostiju i klijenata, Nedo Pinezić, stručnjak i promotor vrijednosti obiteljskog turizma u Hrvatskoj, Tatjana Maria Plašč, osnivačica i suvlasnica crikveničke turističke agencije Via Mea Travel te Mihaela Turniški, vršiteljica dužnosti direktorice Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

Panel je potrajao 180 minuta, nakon kojih je, pojednostavljeno i grubo rečeno, zaključak bio kako je dosadašnjem načinu poimanja turizma potreban zaokret od 180 stupnjeva.

Situacija možda i nije toliko dramatična, ali je panel, u svakom slučaju, u prvi plan istaknuo ogroman neiskorišteni potencijal novljanskog i hrvatskog turizma te širok prostor za njegovo unapređenje i napredak u budućnosti.

Sezonalnost i generalizacije

Dobrodošlicu okupljenima u ime organizatora, Grada Novog Vinodolskog i TZG-a Novi Vinodolski, poželjeli su novljanski gradonačelnik Tomislav Cvitković i direktorica novljanske turističke zajednice Tena Peričić.

Istaknuli su kako je riječ o jako važnoj temi jer stanovnici Novog Vinodolskog uvelike ovise o turizmu. Izrazili su i žaljenje što veći broj ljudi nije prepoznao važnost ovakvog panela, koji je moderirala Adriana Karuza.

Kako motivirati dionike novljanskog turizma na rješavanje problema sezonalnosti, kako kreirati ponude i sadržaje izvan ljetne sezone, kako produljiti sezonu i odmaknuti se od percepcije Novog Vinodolskog kao distinacije koja nudi isključivo sunce i more, bila su pitanja koja su dominirala prvim dijelom panela.

Između ostalog, Tatjana Maria Plašč smatra kako mnogi očekuju da će netko drugi obaviti posao umjesto njih, kao i da iznajmljivači često imaju problem komunikacije sa svojim gostima.

– Ako je gost došao kod tebe u 7. i 8. mjesecu, moraš ga znati privući i animirati kako bi došao i druge mjesece. Važno je poznavati destinaciju i povijest, prepoznati potencijal koji postoji, popularizirati destinaciju.

Crikvenica i Novi Vinodolski nekad su bili jedna rivijera, a osobno smatram da se i dalje moramo zajedno “prodavati”, kazala je Plašč.

Nedo Pinezić je istaknuo da u turizmu više ne postoje tradicionalne podjele. Generalizacije su stvar prošlosti, dok personalizirani oblik turizma postaje sve važniji, smatra Pinezić.

Također, vjeruje i da ne treba “otkrivati toplu vodu”, već bolje promisliti o postojećim sadržajima, načinima njihova brendiranja, o uključivanju lokalnog stanovništva u osmišljavanje turističke ponude i sadržaja, o poboljšanju odnosa u samoj zajednici, društvu, redefiniranju sustava vrijednosti.

– Najposjećenija atrakcija na Kvarneru u povijesti je opatijski lungomare. Ljudi s kontinenta, svih dobnih skupina, sanjaju da imaju neposredni dodir s morem.

Mi to banaliziramo, bagateliziramo, htjeli bismo nekakva čuda, a imamo bogomdane atrakcije, kazao je Pinezić, istaknuvši Camino put na Krku kao primjer odličnog sadržaja izvan glavne sezone koji je profunkcionirao u doba korone.

Dodaje kako je potrebno prepoznati potencijalnu publiku, a tek potom stvoriti prepoznatljivi brend.

Autentičnost destinacije

Mihaela Turniški smatra kako će dionike u turizmu vanjski elementi, npr. klimatske promjene, “natjerati” na drukčiji pogled, sagledavanje šire slike i promišljanje “izvan kutije”.

Pritom su ključ suradnja i zajednička vizija dionika turizma u destinaciji. Sanja Krmpotić smatra kako promjena kreće od strane manjeg broja pojedinaca koji su spremni raditi.

– Dokle god su institucije gurale neke projekte na kojima sam radila nije bilo rezultata. Tek kad smo se okupili mi iz ugostiteljstva, a onda nas institucije podržale, bilo je rezultata, kazala je Krmpotić, dodavši kako je u turizmu često prisutan i problem krize vodstva.

Istaknula je i kako lojalnost gosta ne poznaje sezonalnost, ona se gradi tijekom cijele godine. Bitan je dubinski odnos, emocija, pravovremenost, gostoljubivost, ljubaznost.

Panelisti su se dotakli i problema nedostatka stručne, kvalitetne i lokalne radne snage koja gostu može ponuditi upravo autentičnost destinacije.

Tatjana Maria Plašč smatra da ćemo zbog manjka domicilnog stanovništva otpiliti granu na kojoj sjedimo, a to je turizam.

– Zaboravili smo da je ključ čovjek. Nikome nije u interesu da iselimo naš narod i uselimo tuđi, smatra Plašč.

Nedo Pinezić je istaknuo i kako društvo ne cijeni dovoljno “običnog” čovjeka. Jer, postavili smo velike zahtjeve po pitanju školovanja i edukacije od naših ljudi, dok istovremeno uvozimo radnu snagu upitnih kvalifikacija.

Mihaela Turniški je primijetila i kako smo zanemarili strukovno obrazovanje. Škole nemaju gdje djecu poslati na praksu, a hotelske kuće, uglavnom u stanom vlasništvu, ne žele raditi s mladim ljudima.

Kad je riječ o manifestacijama Plašč smatra da su one itekako potrebne, ali zato više izvan sezone. Po pitanju omjera cijene i kvalitete, zaključak je da kvaliteta često ne prati povećanje cijene.

– Uz zadovoljstvo gostiju, bitno je i zadovoljstvo lokalnog stanovništa i očuvanje okoliša, smatra Pinezić.