CRIKVENICA – U crikveničkoj Gradskoj vijećnici jučer je održana prezentacija projekta »Razvoj održivog turizma u PGŽ-u – Turističko-prihvatni kapacitet Crikveničko-vinodolske rivijere«, koji su tijekom 2020. i 2021. godine realizirali Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije te Institut za turizam iz Zagreba. U prezentaciji projekta sudjelovali su ravnatelj Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a Adam Butigan, voditeljica projekta Vedrana Petrović, Sanja Turk, Vedran Radić (svi iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a), Neven Ivandić i Neda Telišman Košuta (Institut za turizam iz Zagreba), a prezentaciji projekta nazočila je zamjenica gradonačelnika grada Crikvenice Ivona Matošić Gašparović, kao i direktorice turističkih zajednica gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog i Vinodolske općine (Marijana Biondić, Tena Peričić, Alenka Spoja) te drugi predstavnici spomenutih gradova, Vinodolske općine i njihovih turističkih zajednica.

Pilot-destinacija

Kako je istaknuo ravnatelj Zavoda Adam Butigan, projekt je podijeljen u dvije faze, odnosno zamišljen tako da se u prvoj fazi definira metodološki okvir procjene turističko-prihvatnog kapaciteta prostora koji je obuhvatio interdisciplinarno razumijevanje ključnih odrednica prihvatnog kapaciteta te je za cilj imao istražiti teorijski okvir procjene turističkog prihvatnog kapaciteta, analizirati obilježja gospodarstva i turizma te utvrditi »uska grla« održivog razvoja turizma na primjeru Crikveničko-vinodolske rivijere.

Crikveničko-vinodolska rivijera odabrana je kao pilot-destinacija / Foto Marko Gracin

– U sklopu druge faze omogućen je daljni razvoj metodologije, odnosno definiran je model utvrđivanja prihvatnog kapaciteta testiranjem postavljenog modela na primjeru Crikveničko-vinodolske rivijere kao pilot-destinacije, određen je njezin turističko-prihvatni kapacitet, sagledana ograničenja postavljenog modela te su preporučeni smjerovi unapređenja – rekao je Butigan te naglasio da Institut i Zavod već više od 15 godina zajednički rade na različitim projektima koji uključuju turizam kao bitnu gospodarsku i privrednu granu PGŽ-a te brigu o prostornom planiranju. Voditeljica projekta Vedrana Petrović pojasnila je zbog čega je upravo Crikveničko-vinodolska rivijera odabrana kao pilot-destinacija koja je poslužila za istraživanja vezana uz turističko-prihvatni kapacitet prostora.

Rast i održivost

– Za crikveničko-vinodolsku rivijeru odlučili smo se zato što je ovo područje, sastavljeno od dva grada i jedne općine, iznimno raznoliko po pitanju prostornih, geomorfoloških i drugih karakteristika. S jedne strane, tu je »napadnut« obalni pojas, uska zona obale gdje je najveći pritisak stanovništva i turista i na kojoj vlada značajna izgrađenost, u središnjem dijelu prostora nalazi se ruralni dio na kojem se turistička aktivnost tek počinje značajnije razvijati, dok se na sjevernom dijelu nalazi veliko područje šumskog zaleđa koje je, s prostornog aspekta gledano, prilično sačuvano i netaknuto – rekla je Vedrana Petrović te navela i da je drugi razlog zbog kojeg je Crikveničko-vinodolska rivijera odabrana kao pilot-destinacija taj što je sama Crikveničko-vinodolska rivijera u dokumentu »Strategija razvoja turizma Crikveničko-vinodolske rivijere 2019.-2029.« kao oznaku najviše razine prioriteta navela upravo problematiku turističko-prihvatnog kapaciteta njezina prostora.

Neda Telišman Košuta iz zagrebačkog Instituta za turizam pojasnila je da teme održivog razvoja u turizmu te turističko-prihvatnog kapaciteta nisu nove, ali su kod nas dugo bile stavljane u drugi plan, da bi se istraživanja o tim temama u našoj zemlji intezivirala u posljednjih tri do pet godina.

– Hrvatske destinacije danas su sve zainteresiranije za te teme te interes javnosti o njima raste. Još je uvijek ustaljena paradigma turističkog rasta – broja noćenja, dolazaka, ponude, usluge i slično, zbog čega troškovi i pritisci turizma sve više danas »isplivavaju« na površinu. Zbog toga je napravljen zaokret prema održivosti, no bitno je da sami definiramo što od te održivosti želimo, što ona uopće znači i na koji se način održivo ponašati – rekla je Neda Telišman Košuta.