U malom vinodolskom mjestu nad kojim bdije sveti Martin, okupile su se mačkare, maškare, krabulje i krabunosi, i to kako bi zajednički sudjelovali na još jednom, 17. Griškom krabunoškom susretu. Kako to slikovito kaže Neven Barac: Miće, velo, staro, mlado… va Grižah krabulja se saki rado! Griški krabunoški susret zapravo je svojevrsni ruralni karneval, koji predstavlja krunu svih maškaranih događanja u Vinodolu. Kroz Grižane su tako prodefilirale različite maškare griško-belgradskog i vinodolskog kraja, ali i susjednih i okolnih prijateljskih mjesta, i to približno 700 maškara podijeljenih u 20 grupa.

Krabunosi z Grižan

Griški krabunoški susret otvorila je Mala glazba starog griško-belgradskog kraja, a pratila ih je Šumska patrola, odnosno klinci i klinceze okupljeni oko Dječjeg vrtića Cvrčak i mrav. Od Potočinje preko Marušića pa sve do griške place potom je »promarširala« domaća Centralna glazba iz Grižana, a zatim i grupe Vela sloga i Mala sloga iz Triblja, kao i tribaljska grupa Barilac te Momak veseljak. Bila je tu i Drivenička parada te najbrojnija Bribirska parada u pratnji maškarane grupe Kirci Bribirci. Crikvenicu su predstavile maškarane grupe Duga, Matkovići i Gornji kraj, Jakovarske krabulje i Selačka mantinjada.

Foto Marko Gracin

Od onih starijih Crikveničana bili su tu članovi Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine. S alegorijskim kolima protutnjali su Mesopustari Kraljevice, zatim Grobničke štrige, Kukuljanski zvončari, Šmričke maškare i hreljinski Čočman express. Kao i svake godine, zanimljivo je bilo vidjeti griške krabunose okupljene oko grupe Zbrda zdola. Potjerali su krabunosi i zimu i kišu, a bogme i svu zlovolju i mrzovolju koju su u Vinodolsku dolinu dovukli oni opterećeni svakodnevnim brigama, mukama i jadikovkama. Mesopusno je vrime, što znači da nema mjesta za negativu i slične pantarije. Među krabunosima srećemo i Damira Gašparovića, koji je krabunos od 1978. godine, odnosno od svoje 18. godine.

– Krabunosi postoje od davnine, neću reć’ od stoljeća sedmog, ali poznato je da u Grižanima od 1866. postoji glazba Gašpara Kalinića. Krabunosi su službeno organizirano hodili od tog datuma, govori Gašparović.

Foto Marko Gracin

Pojašnjava i kako griški krabunos treba izgledati.

– To j’ nekad bilo poć va konobu, nać ča god, ča je tamo bilo, a bila je mizerija. Onda se obuć i tu moraju bit ovi elementi ratni i zelenilo. A se to pod geslom ča grji to lipši, pojašnjava Gašparović.

Jote na izvoz

Maškarane grupe s pozornice su predstavljali predsjednik Udruge za očuvanje narodnih običaja »Juraj Julije Klović« Daniel Blažičević, član udruge Stjepan Miroš te sveprisutni griški kantautor Neven Barac. Ili, bolje rečeno, Nevenka Barac. Kako kaže Barac, trebalo je malo razbiti monotoniju među »tri jajine« pa je zato tu uskočila Nevenka u sedmom mjesecu trudnoće. A da maškarani svijet ne ostane gladan, pobrinule su se mlade dame iz Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine Podružnice Grižane – Belgrad. Sonja, Anka, Neda, Marija, Vesna, Milka i Beba skuhale su više od 800 porcija jote!

Foto Marko Gracin

– Već osan dan se pripravlja maneštra. Se se j’ moralo pripravit, a čera se j’ kuhalo, govori Anka.

Nakon slanog, trebalo je pojist i nešto slatko, a to su bile frite koje su pripremale Dijana i Vlatka.

– Mi smo OPG Dubai. Velike smo zaljubljenice u Griški krabunoški susret i zato ćemo nafrigat čuda teh frit, govore dobro raspoložene ženske.

Foto Marko Gracin

Fešta u Grižanima potrajala je do kasno u noć, kad je atmosferu dodatno rasplamsala grupa Point. Na kraju krabunoškog susreta kršten je i griški mesopust, koji je nazvan Mjesni Odbornik. Čitanje sentence i paljenje mesopusta na rasporedu je na mesopusni utorak 4. ožujka, s početkom u 18 sati. Bit će tu i bogata tombola i zabava uz 5u1 Željac bend. Organizator svih krabunoških događanja u griško-belgradskom kraju je Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine »Juraj Julije Klović«, a pokrovitelji Vinodolska općina i TZ Vinodolske općine. Što više reći nego zaključiti tekst stihovima Nevena Barca: »Polak običaja i navadi stare, bolje da se selo nego užanca zatare. Mesopusta neka voda nosi, zavavik će živit griški krabunosi!«