CRIKVENICA  Na staroj austrougarskoj pješčanoj ljepotici, Gradskoj plaži u Crikvenici, možda upravo dolazi do promjene plažnog materijala, jer se može pretpostaviti da će ove hrpe građevinskog iskopa koji sačinjavaju zemlja, kamen, stare cipele, cigle, staro željezo… poslužiti za dohranu plaže, na lokaciji između Ville Lissette i akvagana.

Tvrdnja je to nezavisne gradske vijećnice u Crikvenici Sonje Polonijo i nezavisnog vijećnika u Gradskom vijeću i potpredsjednika Vijeća MO Crikvenica – Centar Gordana Raguža, koji su, vidjevši materijal na glavnom crikveničkom kupalištu koje i ove godine ostaje bez koncesionara, reagirali otvorenim pismom i apelom komunalnim redarima.

Polonijo i Raguž tvrde da dohrana plaže po zakonu podrazumijeva uređenje postojećih nasutih plaža na način da se plažni materijal odnesen zbog djelovanja mora i vjetra nadomjesti novim plažnim materijalom u gabaritima postojeće nasute plaže te da su plažni materijal koji se smije koristiti za dohranu plaže pijesak, šljunak ili sitni tucanik, u svakom slučaju kameni materijal tog tipa bez sadržaja zemlje.

Tehničko održavanje

– U praksi to znači da se dohrana plaže radi u sklopu tehničkog održavanja postojećih nasutih plaža. Naime, za te potrebe u prvom redu se vadi iz mora materijal koji je odnesen s postojeće plaže zbog djelovanja mora i vjetra, a tek nakon toga se plaža još eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih izvora – apeliraju Polonijo i Raguž.

Sonja Polonijo i Gordan Raguž smatraju da se građevinski iskop ne bi smio upotrebljavati za dohranu plaže / Foto S. POLONIJO

No, iz crikveničke gradske uprave tvrde da Grad Crikvenica kontinuirano ulaže u održavanje pomorskog dobra znatna financijska sredstva te da godišnje za održavanje pomorskog dobra u prosjeku utroši gotovo 1,5 milijuna kuna.

– Najveći dio sredstava bit će utrošen upravo na dohranu glavne gradske plaže koja je najviše oštećena, a fotografija pokazuje koliko more tijekom zime odnese materijala koji je potrebno nadomjestiti. Materijal kojim se dohranjuje plaža je materijal koji je prije nekoliko godina prilikom produbljivanja ušća Dubračine deponiran na lokaciji agrozone kako bismo ga upotrebljavali za dohranu donjih slojeva na mjestima gdje je more odnijelo toliko materijala da su denivelacije i do 80 centimetara. Ovaj materijal koristi se samo za popunjavanje donjih slojeva i prekrivanje grubog kamenja, a na njega dolazi sloj pijeska, odnosno mel, koji je inače vidljiv. Ovo je treća sezona da se na ovaj način saniraju dijelovi gdje je ostao samo kamen. Izvođač ima obvezu iz materijala ukloniti eventualnu nečistoću – kaže nam zamjenica crikveničkog gradonačelnika Silvia Crnić.

Sanacija oštećenja

Nadalje, ona pojašnjava da održavanje pomorskog dobra podrazumijeva izvođenje građevinsko-obrtničkih radova na održavanju obalnog pojasa pomorskog dobra, sanaciju školjera, uređivanje plaža kroz dohranu i planiranje šljunčanog materijala ili pijeska, održavanje objekata i uređaja na plažama, sanaciju podvodnih dijelova obalnih zidova, sanaciju potpornih zidova, sunčališta, stepenica, staza, kao i izradu i montažu ograda zbog sigurnosti prilaza sunčališnim površinama ili zbog sigurnosti ulaza u more.

– Slijedom toga, na području Balustrade planira se sanacija i pojačanje postojećih školjera, a na cijelom obalnom pojasu od plivališta do Crnog mola planirana je dohrana šljunčanog materijala, kao i pijeska na glavnoj gradskoj plaži. Na istom potezu izvest će se, tamo gdje je potrebno, kamena obloga oko korijenja borova i dohrana zemljom kako bi se stabla sačuvala. Ove godine sanirat će se i lokacija Belinka u Dramlju koja je izrazito oštećena u prije spomenutom nevremenu. U dogovoru s Mjesnim odborom Dramalj određena je i lokacija pasje plaže za koju je bilo puno upita te će se za nju urediti prilaz. Tijekom ove godine planirana je i sanacija obalnih zidova uvale Vodna u Jadranovu. Uz sve navedeno, na niz drugih lokacija izvest će se popravci oštećenja sunčališnih površina, zamjena dotrajalih ograda, izvedba novih ograda i slično – kaže Silvia Crnić i naglašava da je ove godine za održavanje pomorskog dobra planiran iznos na razini prethodne godine kako bi se sanacija pomorskog dobra i svih oštećenja privela kraju te kako bi se sve obalne površine uredile na zadovoljavajući način.