CRIKVENICA – Ove godine napunit će se 15 godina otkada je tadašnje Gradsko vijeće Crikvenice donijelo odluku o osnivanju Muzeja grada Crikvenice, što je bio povod za razgovor s ravnateljicom ove ustanove Silvijom Huljina, koja se ukratko osvrnula na prethodni rad Muzeja, no naglasak razgovora ipak je bio stavljen na buduće planove za tekuću, 2022. godinu.

Ravnateljica ističe kako se Muzej poprilično kvalitetno prilagodio novonastalim uvjetima rada obilježenima situacijom oko koronakrize, a kao razlog navodi jednu zanimljivu specifičnost. Naime, u Muzeju, uz ravnateljicu radi tek još jedna osoba – arheologinja i povjesničarka umjetnosti Tea Rosić.

Dvije nagrade

– Posljednje dvije godine bile su poprilično izazovne za sve, ali čini mi se da smo se kolegica i ja prilično dobro snašle u svemu tome. Velika prednost ovako malog muzeja, u kojem rade samo dvije osobe, jest upravo njegova fleksibilnost i brza prilagodba novonastalim situacijama. Usprkos koroni uspjeli smo realizirati velik broj naših planova, a prošle smo godine dobili dvije velike i značajne nagrade. Prva je nagrada struke, odnosno Hrvatskog muzejskog društva, i to za projekt muzejske suradnje na izložbi i katalogu »Prva na Jadranu«, a koji nam donosi priču o malom trajektu Bodulka, prvom trajektu na Jadranu koji je povezao dvije obale Vinodolskog kanala i otvorio jedno novo poglavlje u pomorskom povezivanju.

Za isti projekt stigla nam je i nagrada »Simple the best«, koju dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija i časopis »Way to Croatia«. Lijep je to primjer kako se može ostati dosljedan stručnome radu, ali i biti zanimljiv široj publici. Godinu smo završili već dugo očekivanim zaštitnim radovima na vodospremi u Selcu, poznatijoj kao »štirna na jami«, a koja je zaštićena kao kulturno dobro. To, vjerujem, posebno veseli Selčane, a cijela je priča započela još 2013. godine, ali se zbog imovinskopravnih odnosa sve skupa odužilo. Strpljivost i upornost često je jedini način. Ostalo je još nekoliko sitnica koje čekaju toplije vrijeme, ali najveći dio posla je iza nas, govori Huljina.

Novi izazovi

Ravnateljica i njezina suradnica i za ovu su godinu pripremile zanimljive projekte.

– Uz našu redovnu izložbenu djelatnost u Muzeju te u »Kućici od ribari« u Jadranovu, još smo prošle godine započeli s jednim većim izložbenim projektom. Želja nam je ponovo predstaviti jamu Vrtare male i rezultate posljednjih istraživanja kroz zanimljivu i interaktivnu izložbu, odnosno svojevrstan privremeni postav. To je tema koja bez sumnje izaziva najviše interesa i vrijeme je da najveći europski špiljski lav ponovo bude predstavljen javnosti. Riječ je o specifičnoj, osjetljivoj i izuzetno vrijednoj paleontološkoj građi, za čiju je obradu i zaštitu potrebno dosta vremena. Od samog početka surađujemo s kolegama, stručnjacima iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji će zajedno s nama raditi na izložbi čije je otvaranje predviđeno na ljeto iduće godine. Ova je izložba i jedan od povoda građevinskim radovima koje planiramo najesen u našoj muzejskoj zgradi, a kojim želimo vratiti nekadašnju vertikalnu komunikaciju kroz zgradu i povezati dva postojeća izložbena postava, rekla je ravnateljica Muzeja te nam otkrila detalje o još jednom značajnom projektu započetom prošle godine.

Nevjerojatna ostavština

Priča koja se veže uz taj projekt poprilično je rijetka na ovim prostorima, pomalo nevjerojatna, ali prije svega – hvalevrijedna. Naime, Muzeju je prošle godine oporučno ostavljeno 20.000 dolara, a Muzeju je ostavljen izbor na koji će način raspolagati tim sredstvima, uz jedan uvjet – poštovanje želje donatora prema kojoj obitelj koja stoji iza donacije mora ostati anonimna.

– Razmišljajući o tim sredstvima, htjeli smo ostaviti neku trajniju vrijednost, te smo se odlučili na obnovu drvene tradicionalne barke. Nažalost, kao što se može vidjeti, tragovi nekadašnje maritimne baštine su uistinu samo to – tragovi, i ovo je naš mali korak u tom očuvanju, rekla je ravnateljica Muzeja te otkrila još poneke planove.

– Kroz godinu nas očekuje i nastavak aktivnosti na Kotoru te gradini Badanj, a imamo još neke planove u prostoru, uglavnom povezane s izradom dokumentacije, održavanjima i manjim radovima na zaštiti. Do sada spomenute aktivnosti uglavnom su one koje se »vide na van«. Međutim, veliki dio vremena radi se i na poslovima koje javnost ne vidi. Tu prvenstveno mislim na zaštitu i prikupljanje muzejske građe, što je preduvjet budućem stalnom muzejskom postavu. U tome imamo uistinu jako veliku pomoć brojnih sugrađana te po broju predmeta koje skupimo na godišnjoj razini, spadamo u samo pet hrvatskih muzeja koji prelaze brojku od 1.000 darovanih predmeta godišnje. Na to smo jako ponosne, a toga ne bi bilo bez suradnje s lokalnom zajednicom i stalnom komunikacijom i otvorenošću. Veliko hvala svim našim suradnicima, znam da će se mnogi u ovome prepoznati, jer bez njih bi naš posao bio puno teži, a rezultati znatno manji, zaključila je ravnateljica Muzeja Silvija Huljina.

Od prapovijesti do danas

Muzej grada Crikvenice osnovan je sa zadaćom prikupljanja, čuvanja, dokumentiranja, proučavanja i prezentiranja kulturne baštine Grada Crikvenice i okolice, a od svojih početaka djeluje u prostoru stare Gradske vijećnice u središtu Crikvenice. U Muzeju se čuvaju predmeti koji dokumentiraju život na prostoru Crikvenice i okolice od prapovijesti do druge polovine 20. stoljeća, a muzejska građa koja se prikuplja terenskim radom, istraživanjima, darovanjima i otkupima, sistematizirana je u devet zbirki – paleontološku zbirku, arheološku zbirku, dokumentarnu zbirku, zbirku numizmatike i faleristike, zbirku fotografija, zbirku razglednica, zbirku predmeta iz svakodnevnog života te zbirku kopija.

Sutra Noć muzeja

Za ravnateljicu i njezinu kolegicu i ova je godina počela pripremama za Noć muzeja, manifestaciju koja je na rasporedu u petak, a i ovaj će se put, zbog situacije oko koronavirusa, uglavnom preseliti u virtualne prostore.

– Većina sadržaja koje pripremamo bit će dostupna preko različitih online platformi, pa smo vezano uz to snimili kratki videoprilog o spomenutim radovima na štirni. Paralelno radimo na nekoliko kataloga koji će uskoro biti dostupni online, odnosno na web stranici muzeja.

U petak, 28. siječnja, bit ćemo otvoreni za posjetitelje koji će posljednji put moći pogledati izložbu »Miće barke – brodomaketarstvo Slobodana Cara«, i to od 18 do 21 sat. Uobičajeni glazbeni i popratni program će izostati, a svi zainteresirani moraju sa sobom imati COVID-potvrde, rekla je Huljina.