CRIKVENICA – Kad smo nedavno pisali da je dio Inine benzinske crpke na ušću Dubračine u Crikvenici (Ina maloprodajno mjesto Crikvenica-obala) predviđen za opskrbu plovila prestao s radom, vršiteljica dužnosti gradonačelnice Ivona Matošić Gašparović potvrdila je da prostornim planom nisu stvoreni preduvjeti da bi pumpa funkcionirala, ali i najavila da Grad Crikvenica priprema novu odluku o izmjenama prostornog plana.

Plan se ne mijenja

Što će donijeti izmjene prostornoplanske dokumentacije, znači li to da se definitivno odustalo od ideje marine koja je predviđena izmjenama prostornog plana 2017. godine ili je ona osmišljena na neki drugi način, pitanje je koje smo postavili Gradu Crikvenici. Iz Grada odgovaraju kako se izmjena prostornoplanske dokumentacije priprema tako da se lokacija luke nautičkog turizma – marine, ne ukida u planu.

– Od nje se nije odustalo, mijenja se i korigira samo njezina granica u jednom manjem dijelu (obuhvat), i to na način da se ne remeti izrada dokumentacije i funkcioniranje planirane marine. Dijelovi benzinske crpke koji su sada planski u obuhvatu marine, bit će izuzeti iz istoga, a radi se o površini od oko 80 četvornih metara. Kroz izmjene prostornog plana granica će biti pomaknuta da se omogući raspis koncesije za benzinsku crpku, pojašnjavaju iz Grada.

Naime, izmjenama prostornoplanske dokumentacije iz 2017. crpka je izuzeta iz lučkog područja (pomorskog dobra) te svrstana u obuhvat buduće marine koja bi se, prema planovima, trebala protezati od Vele palade do ušća Dubračine. Sedam godina nakon marina još uvijek nije izgrađena, a ravnatelj Županijske lučke uprave Crikvenica Mario Kružić navodi da je ŽLU Crikvenica na taj način oštećen za približno dva milijuna kuna, s obzirom na to da za ovaj dio benzinske crpke Ina od 2017. godine do danas nema potpisan važeći ugovor o koncesiji.

Bez ponuda

Podsjetimo, Vlada RH je u lipnju 2018. godine raspisala natječaj za davanje koncesije za izgradnju marine, koja je planirana prostornim planom Grada Crikvenice i urbanističkim planom uređenja Crikvenica-centar kao luka kapaciteta 200 vezova, za brodove dužine prosječno 12 metara. Grad Crikvenica izradio je za potrebe ovoga projekata Studiju utjecaja na okoliš i investicijsku studiju te ishodio građevinsku dozvolu i specifikaciju čestica na pomorskom dobru. Određene su granice pomorskog dobra, kao i granice luke posebne namjene, a elaborat utvrđenog lučkog područja predan je u katastar na provedbu.

Međutim, Vlada je u veljači 2019. godine poništila Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Crikvenica, i to zato što nije zaprimljena niti jedna ponuda za dodjelu koncesije na predmetnom području pomorskog dobra. Sukladno Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, ova luka u Crikvenici svrstana je u kategoriju od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku – stoga je za cijelu ovu priču i bila nadležna Vlada Republike Hrvatske.

Prema tadašnjim uvjetima, koncesija bi se izdala na rok od 30 godina, obuhvaćala bi površinu od nekih 96.868 metara četvornih, a njezina vrijednost tada je procijenjena na 334,9 milijuna kuna. Početni iznos stalnog dijela naknade koncesije trebao je iznositi dvije kune po metru četvornom zauzetog pomorskog dobra, a početni iznos promjenjivog dijela dva posto prihoda ostvarenog na koncesioniranom području.

PLANIRANI SADRŽAJI

→ marina s maksimalno 200 vezova kategorije 5 sidara, koja će obuhvatiti 36.400 četvornih metara akvatorija

→ većina vezova planirana za plovila dužine 10 do 15 metara, iako će postojati i određeni broj za brodice dužine do 20 metara

→ dio marine će biti i dva lukobrana

→ poslovni prostori uz marinu koji će uključivati recepciju, café i snack bar, dućane i sanitarne čvorove na 585 četvornih metara bruto razvijene površine

→ parking za 340 automobila

→ servisno područje