Ako ste se ikad zatekli na nekoj fešti u Bribiru, onda ste ondje sasvim sigurno uočili žene u bribirskim narodnim nošnjama, ali i muškarce koji ih prate u stopu, a bogme i sopu. Ovi Bribirci i Bribirke zajedno igraju i kolo, po starinsku pivaju, dok djeca u pratnji sve to skupa od malih nogu upijaju. Naravno, riječ je o članicama i članovima Kulturno-umjetničkog društva (KUD) Bribir, društva koje ove godine slavi, ni manje ni više nego – pola stoljeća rada i djelovanja! Okrugli pedeseti rođendan Bribirkama i Bribircima pošli smo čestitati tamo gdje je sve i započelo, u prostor tzv. Sokolane u kojem je davne 1974. godine »rođen« glavni junak naše današnje priče. Dočekala nas je sveprisutna Biserka Lončarić, predsjednica KUD-a Bribir u trećem mandatu, a tu su bili i dopredsjednica KUD-a Milica Blašković, blagajnica Rajka Martinčić, voditelj pjevačke sekcije i sopilaša Pavao Kombol, voditeljica folklora i Malog folklora Ksenija Hrelja, kao i njezine »pomagačice« u Malom folkloru, Dorotea Dražić i Dea Sokolić. Iako se s njima nismo susreli, ne smijemo propustiti spomenuti i tajnicu KUD-a Vedranu Ligatić, voditelja tamburaške sekcije Darija Vlastelića te voditeljicu dramske sekcije Jelenu Franković. Spomenut ćemo i Jagodu Ugrin te Slavicu Mavrinac, koje su uz predsjednicu Biserku Lončarić i blagajnicu Rajku Martinčić aktivne članice KUD-a, bez prekida od 1974. do danas.

Neprekidan rad

Riječ prepuštamo glavnoj i odgovornoj Biserki Lončarić, koja nas upoznaje s razlozima osnivanja KUD-a te uvodi u priču o početku očuvanja tradicije i narodnih običaja.

– KUD Bribir u današnjem obliku je osnovan davne 1974. godine na povijesnoj skupštini u prostoru Sokolane. Ne možemo reći da kulturnog, zabavnog, sportskog života u Bribiru nije bilo i prije 1974. godine, dapače, on je bio vrlo bogat. Kulturni život u Bribiru se odvijao čak i između dva rata svjetska rata, ali i poslije Drugog svjetskog rata kad je Bribir bio poznat po tamburašima, sopcima, sportu i mnogočemu drugome. Međutim, 1974. uzimamo kao godinu osnivanja zato što je KUD do tada djelovao u okviru Narodne knjižnice i čitaonice Tomo Strizić, a od 1974. djeluje kao samostalna udruga, pojašnjava Lončarić, dodavši kako KUD nije niti dana prekinuo s radom, čak niti za vrijeme Domovinskog rata.

– KUD je čitavo vrijeme djelovao, u većem ili u manjem obimu, ali uvijek je bio tu. Mogu reći da nas je najviše poremetila korona, ali i te 2020. godine smo radili koliko smo mogli, kaže dugogodišnja predsjednica.

Kad smo se u razgovoru dotakli razloga osnivanja KUD-a, Biserka će reći da ih ima mnogo, ali jedan je najvažniji.

– KUD je ona točka u Bribiru koja okuplja sve naše generacije, od vrtića do umirovljenika. Ona okuplja sve one koji gaje naše lipo »ča«, naše običaje, pisme, riči… Osnivanjem KUD-a željeli smo sačuvati naše običaje, bribirske narodne običaje, bribirske tance, i sve to skupa ostaviti našim mladima da se tradicija nastavi, a običaji ne zataru. Sretna sam i ponosna jer nema straha za naš folklor, tu su djeca koja uče od nas i koja će sigurno nastaviti našim putem, ističe Biserka Lončarić.

Foto arhiva KUD Bribir

Prijenos na generacije

Kako kaže, današnji KUD Bribir broji 50-ak članova, a tu se ne ubrajaju mlađi od 18 godina. Kao što smo rekli, pri KUD-u djeluju veliki, ali i Mali folklor, a tu su i pjevači sekcija sa sopilašima, tamburaška i dramska sekcija. Kako je raditi s djecom, odgovara nam voditeljica Malog folklora Ksenija Hrelja.

– S djecom je jako lijepo raditi, imamo 15-ak djece, od vrtićke dobi do osmog razreda. Ove se godine pokazala veća zainteresiranost mladih za folklor i svako malo nam se netko novi pridruži. Za nastavak tradicije zaista ne trebamo strahovati, kaže Hrelja, kojoj u radu s djecom pomažu Dea Sokolić i Dorotea Dražić.

A kako izgledaju probe?

Foto arhiva KUD Bribir

– Učimo ih naš tanac, a riječ je o koracima koji se prenose s generacije na generaciju. Oni nisu nigdje zapisani. Ono što su nas naučili naši stariji, to sada mi prenosimo mlađim generacijama. Učimo bribirsko kolo i sedam tanci koji se plešu na sopilu i tamburicu. Najvažnije je da su klinci jako zainteresirani, voljni su učiti i ne odustaju lako, ističe Ksenija Hrelja.

Kad je riječ o bribirskoj nošnji, primijetismo da je ona donekle slična novljanskoj, iako će Bribirci u šali reći da je obrnuto, novljanska je slična njihovoj.

Foto arhiva KUD Bribir

– Sličnosti imamo i sa selačkim i crikveničkim nošnjama, ali su ipak sve raznolike. Razlika je recimo u vezanju marame. Za naše nošnje je specifično da su u boji. Prevladavaju nošnje koje na sebi imaju tri boje, crvenu, crnu i bijelu, ali mlade djevojke imaju i nošnje u tamnoplavoj i ljubičastoj boji. U svakom slučaju, nošnje primorskog kraja su elegantne nošnje, nisu bogate kao npr. slavonske, ali smo mi jako ponosni na njih i nosimo ih s poštovanjem i veseljem, odgovara Hrelja, dok predsjednica dodaje kako je folklor osnovan 2001. godine, zahvaljujući Ivanu Ligatiću, koji je tada bio voditelj folklora, a jedno vrijeme i predsjednik KUD-a Bribir. U to vrijeme počele su se obnavljati i narodne nošnje pa su tako obnovljene ženska, muška i dječja nošnja.

Voditelj pjevačke sekcije i sopilaša Pavao Kombol ističe da se ova sekcija bazira pretežno na domaćem melosu, a ponekad se repertoar širi, ovisno o potrebi.

– U ovoj sekciji nas je aktivno 15-ak, većinom pjevaju žene, a imamo i tri-četiri muška glasa. Sastajemo se utorkom i tad imamo probe, govori Kombol, dodavši da je u Bribiru nekada djelovala i klapa Bribir, pa i dvije postave ženske klape Fijolica, od kojih je jedna nastupila i na festivalu klapa u Omišu 1998. godine.

Luda putovanja

Predsjednica Biserka Lončarić kaže kako su prisutni na svim važnim manifestacijama u Bribiru, ali i ostatku Vinodolske općine. Bilo da je riječ o svjetovnim ili crkvenim manifestacijama.

– Za nas je najznačajnija manifestacija koja se u Bribiru odvija u čast naših zaštitnika, sv. Petra i Pavla. Riječ je o Petrovi, a ona je na rasporedu 29. lipnja. Tada organiziramo smotru na kojoj obavezno nastupaju naš veliki i mali folklor, a tu su i pjevači i sopilaši. Dođu nam i druge udruge i društva i zaista bude prekrasno. Kod nas dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, čak i iz inozemstva, a i mi smo također obišli cijelu Hrvatsku, od juga do sjevera, istoka do zapada, govori Lončarić.

Ističe da je KUD Bribir čak četiri puta nastupio na a Vinkovačkim jesenima, a bili su i na Brodskom kolu, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu…

Foto arhiva KUD Bribir

– Lani smo bili na Ohridu u Makedoniji, u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, a ove godine idemo u Češku, točnije u Prag na uskrsnu smotru folklora koja će se održati 5. travnja. U svibnju idemo u Bjelovar, u lipnju nastupamo u Selcu, u rujnu idemo u Rakalj u Istru, nabraja Biserka.

Pitamo je da nam opiše kako izgledaju putovanja, kao i da podijeli s nama poneku anegdotu.

– Putovanja su luda, trebali biste ići s nama. Prvo naša Masterchefica skuha ručak u tri slijeda, speče i kruh, onda znate da ne spi tu noć. Bude tu i fažol, meso, pečeno i pohano, salata, svega bude… Uzmemo mi i stolove i klupe sa sobom, ne idemo mi tek tako na put. Na nekom odmorištu sve to postavimo, jedemo, družimo se… Anegdote? Imamo jednog Renea Ševerdiju, bez njega ne moremo poć, on će za čas napraviti igrokaz. Treba doživjeti to druženje, tu ljubav i povezanost. Stvarno nam je lijepo, odgovara Biserka, za čas nas uvjerivši da bismo im se trebali pridružiti na jednom od putovanja.

Zbog posla i drugih obaveza teško da ćemo s Bribircima na daleka putovanja, ali zato smo se besramno pozvali na rođendansku feštu.

– Slobodno dođite, možda čak napravimo i tortu na broj 50. To će biti k’o zlatni pir. Bit će velika fešta, muzika… Ja ću nešto reći, moji će mi pak reći da skratim, nastupit će mali folklor, vokalna grupa, a pozvali smo i naše susjede, klapu Tić iz Triblja, opisuje nam Biserka plan za veliki rođendan.

Svijetla budućnost

No, prije toga, članovi KUD-a Bribir imaju još jedan razlog za slavlje. Naime, na svečanoj sjednici Vinodolske općine koja će se ove godine održati 15. travnja u Triblju, KUD Bribir dobit će zasluženu godišnju nagradu Vinodolske općine. I to nije prvi put da nagrada stiže iz same Općine. Godišnju nagradu dobili su i 2017. godine, dok su 2016. godine dobili zahvalnicu (plaketu) Vinodolske općine. Kako kaže Biserka Lončarić, suradnja s Vinodolskom općinom na visokoj je razini od samih početaka, ali i s Turističkom zajednicom Vinodolske općine, pa i DVD-om Bribir, Osnovnom školom Dr. Josipa Pančića, Dječjim vrtićem Cvrčak i mrav, Udrugom sv. Petra i Pavla, Udrugom umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodolske općine i brojnim drugima.

– U Bribiru postoje mnoge udruge i sa svima imamo odličnu suradnju. Svi zajedno radimo za dobrobit Bribira i mislim da je to jedini ispravni put. Malo smo mjesto i ako ćemo biti svaki za sebe, to neće sličiti na ništa, kaže Biserka Lončarić.

Mi je pitamo i kakvu budućnost predviđa KUD-u i gdje vidi prostor za napredak.

– Predsjednica sam tri mandata, uvijek sam davala sve od sebe i mislim da sam svoju zadaću ispunila. U listopadu ću dužnost prepustiti drugima i možda će napredak upravo stići s mlađima, koji će imati neke nove ideje za KUD i dati mu novi vjetar u leđa. U svakom slučaju, KUD-u Bribir predviđam svijetlu budućnost, zaključuje Biserka Lončarić.