SENJ Kako je to i obećao, gradonačelnik maškara meštar Feralić u vrijeme i ovog aktualnog  mesopusta u gradu podno Nehaja je i veselo i bučno, posebno na maškaranim subotnjim zabavama, a ove godine mesopust bilježi svoje 364. izdanje.

Stoljećima se u Senju i okolnim mjestima svake subote u mjesecu siječnju i veljači održavaju vesele i temperamentne pučke zabave tzv. maškarani  balovi, a sve pod motom “Mesupust biži ki ča dobije nek drži”.

“Razdoblje mesopusta započinje poslije sv. Tri kralja i traje do Čiste srijede ili Pepelnice. Karnevalski običaji kao dio nematerijalne baštine značajan su dio bogatstva čovječanstva posebno danas u eri svjetske globalizacije, te predstavlja veoma važan element kulturnog identiteta svakog naroda. Osim toga imaju posebnu etnografsku i znanstvenu vrijednost. Postoji više tumačenja pojma karneval. Prvo dolazi od lat. carrus navalis, što znači brod na kotačima, a drugo od lat. carne levamen i carne levare, što znači dignuti, maknuti meso. Osim naziva karneval za razdoblje prije uskrsnog posta koriste se i drugi nazivi mesopust, poklade i fašnik. U prošlosti su mesopusni i pokladni običaji imali i  magično značenje”, kaže o povijesti senjskog mesopusta ravnateljica Gradskog muzeja Senj prof. Blaženka Ljubović.

Prerušavanjem i maškaranjem trebalo je otjerati zimu, demone i zle sile,  te tim ritualima odbiti njihovo negativno djelovanje na ljude, stoku, domove i usjeve i tako stvoriti povoljne prilike za dolazak proljeća i preduvjete za uspješno poljodjelstvo.

Bilješke austrijskog časnika

“Danas mesopust nema magijsko značenje već je postao tradicija, zabava i turistička atrakcija. Najstarije zapise o Senjskom karnevalu nalazimo kod J. W. Valvasora, koji je kao austrijski časnik služio u Senju u drugoj polovici 17. st. On je opisao mesopusni utorak 1660. godine i kaže da se je poslije podne mlađi dio senjskog puka odijevao po običaju u maškarade, pokrivao lice maskama, te tako jurio uskim ulicama, zbijajući svakakve šale i ludorije koje su trajale do dugo u noć. Drugi dan, na čistu srijedu kada je ujedno i post građani se ponovno oblače u neobična odijela, namažu lica čađom, te takvi obilaze kuće i traže da ih se dariva. Po kućama se peku domaće senjske frite, odnosno uštipci, koje se dijele po gradu. Frite su uz vino redoviti i specijalni mesopusni kolači na svakom senjskom stolu. Sve je to popraćeno šalom i igranjem razdraganih maškara i gledatelja. Tako smo od Valvasora saznali da je u Senju i senjskoj okolici pred više od 3 stoljeća postojao i u narodu raširen običaj mesopusta, ali prema oskudnim podacima pretpostavlja se da je taj običaj star više od 500 godina. Tim događajima možemo dati dionizijevsko podrijetlo, tj. možemo ih pratiti od rimskog razdoblja preko srednjeg vijeka sve do naših dana. Osim tradicije, karnevalski običaji u Senju imaju svoju pisanu povijest kroz razne časopise i glasila. Kroz povijest tiskano je oko 80 mesopusnih novina pod raznim naslovima: Vragoder, Uštipci, Labura, Metlica te Metla i škavacera koja pod ovim naslovom izlazi i danas”, pojašnjava prof. Ljubović.

Blaženka Ljubović

Humorističke novine

A u Senju se u vrijeme mesopusta i karnevala i danas pišu i  tiskaju humorističke novine  i to  na senjskom čakavskom dijalektu, a predstavljaju važan jezični dokument Senja. Bogate su raznolikim, živim i zdravim narodnim humorom, koji je oduvijek bio i ostao zabavan i simpatičan upravo zato jer je rođen u gradu pod Nehajem.

“Na kraju svih zabava utorkom poslije podne kroz grad prolazi organizirana šarolika kostimirana povorka maškara koja stiže na jedan od senjskih trgova  gdje se po protokolu čita osuda o vješanju ili spaljivanju Mesopusta koji je kriv za sve počinjene propuste, mane, te nezgode i nevolje pojedinaca ili građana tijekom protekle godine.  Ti mesopusni događaji koji završavaju na Čistu srijedu znače početak Korizme tj. priprave za najveći katolički blagdan Uskrs”, podsjeća ravnateljica Ljubović i dodaje da je Senj poznat i po ljetnom karnevalu koji se održava od 1967. godine i to početkom kolovoza. Karneval je vremenom postao  glavna turistička atrakcija koja  doprinosi stvaranju dobrih međukulturnih odnosa unutar raznih karnevalskih skupina, posebno od 1996. godine kada je Senj kao karnevalski grad ušao u Udrugu europskih karnevalskih gradova – FECC, a karneval postao i službeno međunarodni. Sastavni dio Senjskog ljetnog karnevala je i karnevalska kostimirana povorka koja je svake godine sve bogatija kostimiranim grupama i brojem sudionika.

Senjski zimski mesopust i ljetni karneval iz godine u godinu potvrđuje senjsku karnevalsku tradiciju koja se izgrađuje već stoljećima, a koja se može doživjeti i osjetiti samo dolaskom u Senj u vrijeme mesopusta i karnevala. To su običaji u genima Senjana, a tradicija se njeguje još od vrtića.

Ove subote je na rasporedu posljednji ovogodišnji mesopusni subotnji bal pod nazivom “Ljubav bez granicov-Love story” , a u utorak 13. veljače je ultima od mesopusta i posljednji bal pod nazivom “Fajrunt-To bi bilo to”. Tada će biti predstavljen i novi broj “Metle i škavacere”, a završetkom mesopusta  Senjani  se već pripremaju za novo, ljetno karnevalsko ludovanje.