Reorganizacija riječke gradske uprave, osim novih upravnih tijela, donijela je i nove pročelnike, a na jedno takvo mjesto izabrana je Iva Erceg. Nova pročelnica novog megaodjela odgoja i obrazovanja, sporta, kulture i mladih na radno mjesto u Grad Rijeku stigla je iz OŠ »Viktora Cara Emina« Lovran, gdje je posljednjih dvanaest godina obnašala ravnateljsku funkciju. Rođena Riječanka koja je nakon Prve riječke hrvatske gimnazije upisala Filozofski fakultet u Rijeci te zvanje sveučilišni magistar primarnog obrazovanja, diplomirala je i bibliotekarstvo na Sveučilištu u Zadru. Tijekom profesionalnog rada skupila je 24 godine staža na uistinu raznolikim radnim mjestima, a kako sama kaže, vodila je ugostiteljski objekt i sportski park, radila u izdavačkoj kući »Profil« te u nastavi i u knjižnici.

– Bila sam suradnica u jednom časopisu, a najviše iskustva imam u radu u školi. Posljednjih 12 godina bila sam ravnateljica OŠ »Viktora Cara Emina« u Lovranu. Osim toga, Project manager sam za Hrvatsku za organizaciju europskih i svjetskih prvenstva mladih u bridžu i dopredsjednica sam Hrvatskog bridž saveza i članica Izvršnog odbora, ali bridž i igram te sam registrirana natjecateljica. Zajedno s kolegicom iz riječkog kluba, autorica sam monografije »Prvih 50 godina Bridž kluba Rijeka«. Nekada davno bila sam prva žena predsjednica nekog sportskog saveza u Republici Hrvatskoj, konkretno Pikado saveza Primorsko-goranske županije i bivša sam reprezentativka u elektroničkom pikadu. Od kada sam stupila na radno mjesto pročelnice, podnijela sam ostavke na mjesto predsjednice Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, ogranka Primorsko-goranske županije, članice Izvršnog odbora Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, članice Upravnog vijeća Gradske knjižnice Rijeka i članice Školskog odbora OŠ »Vežica«. Članica sam hrvatske i svjetske Mense te sam jedno vrijeme intenzivno radila s darovitim učenicima. Ovo zadnje mi, vjerojatno, kao neka predispozicija, omogućuje da svom poslu, interesima i hobijima ne pristupam kvantitativno već kvalitativno te se ne ograničavam na jednu stvar već se veselim svim novim izazovima i konceptu cjeloživotnog učenja.

Za duže procese potrebno vrijeme

Što vas je motiviralo da se javite na natječaj za mjesto pročelnice?

– Već sam obuhvatila neka moja osnovna područja interesa, što ne znači da ih nema još, a spomenuta, na neki su način i povezana s djelokrugom rada Odjela. Nakon dvanaestogodišnjeg vođenja škole u kojem su se odvijali zaista svakojaki procesi, od prijave na energetsku obnovu matične škole i realizaciju istog, obnove područnih škola, organizacije županijskih i državnih natjecanja, provođenja državnih stručnih ispita, realizacije raznih priredbi, mjuzikla i izdavanja nosača zvuka, omogućavanje uvjeta za rad iznad standarda, poboljšanje kvalitete rada te nebrojeni uspjesi učenika i učitelja je nešto što me je ispunjavalo svo vrijeme. Za svaki uspjeh nužna je sinergija sviju, a uspjeh ne izostaje osobito ako vodstvo ima integritet i brojne osobine koje nužno maksimaliziraju produktivnost i učinak cijelog tima. Bio je to dugačak period i nekako se jedan ciklus prirodno zatvarao te sam osjećala da sam spremna za drukčije izazove. Volim svoj grad, smatram da sa svojim iskustvom, radom, ali i ljudskim kvalitetama mogu doprinijeti svim segmentima unutar Odjela. Sasvim mi je jasno što nova pozicija donosi, koliki izazovi su preda mnom, a uz tim odgovornih i stručnih ljudi koje sam zatekla na novom radnom mjestu, vjerujem da uspjeh neće izostati. Svakako se neke stvari ne mogu riješiti i realizirati odmah, riječ je o dužim procesima koji sadrže razne metode, strukturirane aktivnosti, administrativne prepreke, ali i imaju neki svoj prirodan tijek. Nastojat ćemo biti što učinkovitiji. No, za sve je potrebno neko vrijeme.

Spominjete učinkovitost. Može li se to postići novom reorganizacijom i stvaranjem megaodjela koji pokriva širok segment javnog djelovanja?

– Mnogi gradovi imaju jedan odjel pod nazivnikom društvenih djelatnosti, a kod nas u Rijeci je sve sadržano u nazivlju Upravni odjel za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport i mlade. Svi ti segmenti su do sada djelovali kao samostalni odjeli, izuzev mladih, a sada su objedinjeni u jedan. Oni su strukturirani kao odsjeci koji imaju svoje voditelje, iznad njih je pomoćnica pročelnice i na vrhu ja kao pročelnica tako da postoji jasna hijerarhija i struktura. Svi ljudi koji rade unutar odjela su profesionalci koji jako dobro poznaju poslovne procese i nije se tu sadržajno puno toga promijenilo. Treba malo demistificirati »megaodjel«, jer ustvari niti ustrojstvom, niti brojem ljudi, nismo najveći odjel unutar gradske uprave. Činjenica jest da se unutar Odjela obavljaju poslovi kojima se osiguravaju lokalne potrebe stanovnika u području brige o djeci kroz predškolski odgoj te odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, području kulture, sporta i mladih, ali valja istaći i činjenicu da ustanove Grada Rijeke pod ovim odjelom imaju svoje ravnateljice i ravnatelje koji su uz svoja Upravna vijeća primarno odgovorni za rad i poslovanje ustanova te osmišljavanje raznih aktivnosti i programa, ovisno o djelokrugu rada. Odjel jest nadležan, bio je i bit će podrška i servis ne samo građanima nego i svojim ustanovama. Itekako sam svjesna zainteresiranosti sugrađana za naše resore i svemu ću pristupiti vrlo odgovorno jer nam je svima jasno da se radi o najvitalnijim dijelovima društva uopće.

Cilj – svako dijete u vrtiću i jaslicama

Jedan od problema s kojim se suočavate je dugogodišnji nedostatak jasličkih kapaciteta. Znamo da se oni unatrag dvije godine šire, u planu je gradnja novog objekta, ali hoće li biti dovoljno? Kada će doći trenutak da će se moći reći da svako dijete ima mjesto u jaslicama i vrtiću?

– U protekle dvije godine gradonačelnik je sa svojim zamjenicima učinio jako puno u smislu povećanja jasličkih kapaciteta. Otvoreno je čak novih 25 odgojno-obrazovnih skupina i zaposleno 56 novih djelatnika. Samo tijekom ovog ljeta uređena su tri nova prostora za smještaj jaslica – u OŠ »Nikola Tesla« otvara se vrtić Val, u Područnoj školi Orehovica vrtić Orehovica, a uređeni su i dodatni prostori u vrtiću Galeb. Vrtići su dobili Rješenje o odobrenju početka rada u izmijenjenim uvjetima pa tako Orehovica i Galeb počinju s radom 27. studenoga, a Val 1. prosinca. Uz to, s obzirom na to da se radi o deficitarnom zanimanju, pohvalno je da su ravnateljice uspjele riješiti kadrovsku problematiku novih odgojiteljica i svi se veselimo što će u naredna dva tjedna biti otvorene tri nove lokacije vrtića i sedam novih skupina. Također, u suradnji s Talijanskom unijom u pripremi je izgradnja novog vrtića Fiume na Krnjevu koji će imati pet odgojnih skupina. Inače, Grad Rijeka je gradnju ovog vrtića i proširenje postojećeg vrtića Galeb prijavio na javni poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te osigurao maksimalni iznos bespovratnih sredstava. Isto tako, Grad Rijeka je na drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prijavio izgradnju novog vrtića Rastočine te uklanjanje postojećeg i izgradnju novog, većeg vrtića Gardelin. Rezultati prijave još nisu poznati. U vrtiću Gardelin uklanjanjem postojećeg i izgradnjom novog objekta otvorit će se tri nove odgojno-obrazovne skupine, tako da će ih biti ukupno sedam, a u novom vrtiću Rastočine planirano je otvaranje 9 novih skupina. Globalan cilj da svako dijete ide u vrtić je ostvaren, a vjerujem da će do kraja mandata gradonačelnika i njegovih zamjenika isto biti ostvareno i s jasličkim kapacitetima.

Cjelodnevna škola neće zaživjeti

Istovremeno se pripremaju i velike promjene u osnovnoškolskom sustavu. Za manje od tri godine sve bi škole trebale započeti rad u jednoj smjeni. Rijeka ima jednu dvosmjensku školu OŠ »Fran Franković«, već se dvije godine priča o nadogradnji, ali realizacije još nema.

– Jedan od prioriteta je dogradnja i rekonstrukcija OŠ »Fran Franković« i tome sam trenutno izrazito posvećena jer smatram da je, s obzirom na zatečeno stanje, na dvosmjenski rad, to nužno. U tijeku su pripreme, izrada analize stanja i prikupljanje sve dokumentacije s obzirom na to da je krajnji rok 31. srpnja iduće godine. Sve će to biti vrlo izazovno, osobito organizacijski što se tiče nastavnog procesa, ali Odjel već ima iskustva s nadogradnjom OŠ »Srdoči« tako da će se princip organizacije najvjerojatnije dijelom preslikati i na Drenovu. Sve primjere dobre prakse svakako treba uvažiti. Velik je to, ozbiljan i opsežan zahvat te smo mu tako i pristupili.

Imaju li ostale škole spremnu infrastrukturu za ulazak u projekt cjelodnevne nastave?

– Cjelodnevna škola kao eksperimentalni program Ministarstva znanosti i obrazovanja nije ušla ni u jednu riječku osnovnu školu, ali svakako treba naglasiti da riječki model cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada postoji već 45 godina, a pionir toga je OŠ »Nikola Tesla«. I druge riječke škole su preuzele taj model koji se pokazao vrlo kvalitetnim i svrsishodnim. Osobno ne mislim da će zaživjeti nacionalni model. Naravno da svi želimo uravnotežen, pravedan i održiv sustav odgoja i obrazovanja, ali on se ne radi stihijski i preko noći. Općenito je hrvatski obrazovni sustav na klimavim nogama i trebat će stručnosti i puno dobre volje da se taj sustav usmjeri u pravom smjeru. Nažalost, u ovom trenutku ne vidim da se ide u dobrom smjeru i čini mi se da smo, što se tiče nacionalnog obrazovnog sustava, sve više u raskoraku s odrednicama suvremenog društva u temeljnim vrijednostima, navikama i stavovima. Rijeka taj jaz između potreba suvremenog obrazovanja i postojećeg nacionalnog sustava nastoji umanjiti dodatnim programima u školama kojima je osnivač. To su, primjerice, Građanski odgoj i obrazovanje ili pak Zdravstveni odgoj kojeg uskoro uvodimo u naše škole.

Zabrana mobitela u osnovnim školama

Dio osnivača škola ove je godine zauzeo jedinstven stav po nekim pitanjima, za koja nisu direktno nadležni, kao što je zabrana mobitela u školama i jedinstveni jelovnik za sve škole. Imate li namjeru uvesti nešto slično?

– Kolege iz Odsjeka za odgoj, obrazovanje i mlade i ja imali smo sastanak s ravnateljiima osnovnih škola Grada Rijeke. Na tom sastanku zauzeli smo jedinstveni stav da će od drugog polugodišta sve škole imati jedinstvenu odluku o »zabrani« korištenja mobitela na nastavi i na odmorima, izuzev u obrazovne svrhe i uz iznimke, odnosno zdravstvene potrebe nekih učenika. Valja naglasiti da je u nekim školama takva praksa već na snazi. Uporaba mobitela i pametnih satova propisane su Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, sadržane su i u Kućnom redu škola, ali isto tako treba imati na umu da najavljena Odluka isključivo ide u smjeru edukacije, prevencije, savjetovanja i uspostavljanja odnosa povjerenja svih dionika odgojno-obrazovnog procesa. Vrlo je zabrinjavajuća statistika o dugotrajnoj uporabi mobitela, izloženosti raznim sadržajima, no svakako će svaka škola o toj temi proći kroz sva tijela, a to su Vijeće učenika, Vijeće roditelja, Učiteljsko vijeće i Školski odbor. Što se tiče marendi, sve škole se na svoj način trude ponuditi učenicima što raznolikiju i zdraviju prehranu, vodeći se preporukama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, željama i potrebama učenika. No, ponegdje su limitirani skromnim prostornim i kadrovskim uvjetima, a i raspon broja djece u riječkim školama kreće se od stotinjak do osamstotinjak. Također ćemo u drugom polugodištu u desetak škola pokušati ponuditi alternative u marendi kako bi se osigurala nutritivno bogatija prehrana, koju nažalost, najčešće učenici izbjegavaju. To je jako dugotrajan proces mijenjanja stavova i navika, no to je jedno od tematskih područja koje će pokrivati i Zdravstveni odgoj pa se nadam da ćemo u dogledno vrijeme imati bolju sliku što se tiče prehrane u školama. Vjerujem i znam da se svaka ravnateljica i ravnatelj trude osigurati najbolje uvjete u svim segmentima odgojno-obrazovnog procesa i uvjeta rada za svoje učenike i zaposlenike. Naglasit ću također da oni imaju apsolutnu autonomiju u upravljanju i rukovođenju školom te u svojim školama mogu i moraju provoditi najbolju moguću odgojno-obrazovnu politiku. Grad Rijeka je osnivač, nadležni odjel, partner i podrška, ali nikako ne netko tko može direktno utjecati na rad škole. Stoga, i u segmentu vezanom uz korištenje mobitela, i u segmentu korigiranja jelovnika, ali i svih ostalih odluka, ingerenciju nad donošenjem i provođenjem imaju ravnateljica/elj i Školski odbor, a ne nadležni gradski Odjel. No kao što sam rekla, školama smo uvijek na raspolaganju za bilo kakvu pomoć, podršku ili sugestiju, naravno u okviru ovlasti i mogućnosti koje su nam na raspolaganju.

Rijeka će dobiti i osnovnoškolski program na engleskom jeziku. U pripremi je i uvođenje IB programa u OŠ »Nikola Tesla«. Kada se može očekivati njegov početak?

– Osnovnoj je školi »Nikola Tesla«, kojoj je osnivač Grad Rijeka, cilj postati ovlaštena kao IB – The International Baccalaureate škola. IB škole dijele zajedničku filozofiju – predanost visokokvalitetnom, izazovnom, međunarodnom obrazovanju. Samo škole ovlaštene od strane IB organizacije mogu ponuditi bilo koji od svoja četiri akademska programa: Primary Years Program, Middle Years Program, Diploma Program ili Career-related Program. Škola »Nikola Tesla« je započela proces autorizacije tj. iskazivanja interesa te je u procesu popunjavanja aplikacije. Sam se proces sastoji od nekoliko faza, a svaka ima različite ciljeve, zadatke i troškove. Proces je dugotrajan i podrazumijeva više faza kontrole s edukacijom svih zaposlenika koji bi radili u ostvarenju navedenih programa. Dakle, svaki je korak iznimno složen i zahtjeva veliki angažman zaposlenika škole. Prve, temeljne edukacije prošli su koordinatori programa, zaposlenici i ravnateljica škole. Sljedeći korak je detektiranje razine znanja engleskog jezika svakog učitelja i nastavnika, odnosno, ukoliko je potrebno ulaganje u dodatno učenje jezika. Nakon popunjavanja aplikacije školi će biti dodijeljen inozemni supervizor koji će ju posjetiti. Korak nakon je postupak educiranja svih učitelja koji će sudjelovati u provedbi IB programa. Naravno da smo na tom putu velika podrška školi, prvenstveno u financijskom aspektu, ali i u svakom drugom smislu u kojem je to moguće.

Sportsko-obrazovna zona Trsat

Nedavno je najavljen i projekt sportsko-obrazovne zone Trsat. O kakvom je projektu riječ?

– Projekt je uvršten kao strateški u Nacrt strategije razvoja urbane aglomeracije Rijeka. Strategija je u postupku donošenja te je upućena na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Pilot projekt obuhvaća uređenje postojeće sportsko-obrazovne zone Trsat, odnosno sportski objekt Dvoranu mladosti i objekt OŠ Trsat s pripadajućim okolišem te javne površine koje se nalaze u neposrednoj blizini objekata. Na objektima javne namjene planira se provedba mjera energetske učinkovitosti, ozelenjivanje zgrada, osiguranje elemenata pristupačnosti Dvorani mladosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Planirana je i izgradnja integrirane solarne elektrane na Dvorani mladosti te osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. U okolišu objekata uredili bi se novi sportski tereni – igralište za padel, uličnu košarku, stolni tenis, ali i polivalentno igralište u okolišu osnovne škole za rukomet, košarku i mali nogomet te bi se dio betonsko-asfaltne površine pretvorio u zelenu površinu. Projekt obuhvaća i obnovu postojećeg zelenila u okolišu objekata. Planirana je ugradnja urbane opreme za odmor i druženje, modernizacija javne rasvjete, uređenje novog dječjeg igrališta javne namjene te uređenje postojećeg parkirnog prostora uz postavljanje punionica za elektro vozila. U okolišu škole, pored uređenja postojećeg zelenila i sportskog igrališta, planira se i uređenje urbanog vrta senzorne tematike. Realizacija se očekuje tijekom 2025. i 2026. godine. U tijeku je priprema dokumentacije za navedeni projekt.

Kultura i dalje ostaje izuzetno važna

Preuzeli ste i resor kulture koji je sve do ove godine bio i zaseban gradski odjel. Mnogi zamjeraju da je sa završetkom EPK, Rijeka ostala bez Odjela za kulturu. Smatrate li to dobrim rješenjem?

– Odjel za kulturu je postao Odsjek za kulturu, no to nikako ne znači minimaliziranje vrijednosti kulture ili zaposlenika. Oni djeluju unutar Odjela s većinom istih ljudi koji su radili u nekadašnjem odjelu i nastavit će provoditi postojeće gradske kulturne politike, naravno i one vezane uz naslijeđe EPK, ali i razvijati nove koje će pratiti potrebe društva. Na tom tragu je i aktualno ulaganje u art-kvart Benčić koji je pred završetkom i koji je, koliko mi je poznato, najveće ulaganje u kulturnu infrastrukturu u Hrvatskoj još od osamostaljenja. Upravo zahvaljujući EPK, mi danas imamo infrastrukturu koja ne bi bila izgrađena u toj mjeri da Rijeka nije dobila titulu EPK koja je omogućila gradskim ustanovama u kulturi adekvatne uvjete rada i suvremenu opremu za provođenje njihovih programskih aktivnosti. Dakle, kultura i dalje ostaje izuzetno važna i nastavljaju se ulaganja i kroz ustanove u kulturi, i kroz razvoj art-kvarta na što nas, uostalom, obvezuje i spomenuto nasljeđe Europske prijestolnice kulture, jer Rijeka će uvijek biti EPK grad i to moramo njegovati i s ponosom isticati. Također, kao pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade s jednakom ozbiljnošću i posvećenošću bavim se i bavit ću se svim segmentima za koje sam nadležna pa će tako biti i sa segmentom kulture.

Dočekali su vas problemi s izborom ravnatelja Muzeja grada Rijeke.

– Gospodin Ivić imenovan je u travnju ravnateljem od strane ministrice kulture kada Gradsko vijeće nije imenovalo v.d.ravnatelja. On je nedavno iz osobnih razloga podnio sporazumni zahtjev za raskid ugovora o radu i to treba poštovati. S obzirom na to da se radi o jako važnoj ustanovi iskreno se nadam da će na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, 7. prosinca biti imenovan v.d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke. Naime, članovi Upravnog vijeća Muzeja jednoglasno su prihvatili prijedlog za imenovanjem gospodina Mladena Urema novim vršiteljem dužnosti ravnatelja Muzeja, do raspisa natječaja i izbora ravnatelja. Nakon ove odluke prijedlog imenovanja Urema bit će upućen Gradskom vijeću na izglasavanje. Nadalje, sukladno zakonima i Statutu ići će se u daljnju proceduru natječajnog postupka.

Tu je i brod »Galeb«. Zakupaca za komercijalne sadržaje nema.

– »Galeb« je kulturno dobro RH. Ingerenciju nad »Galebom« imat će Muzej grada Rijeke koji je i pokrenuo određene aktivnosti glede toga i vjerujem da će u konačnici za Galeb vladati veliki interes s obzirom na zanimljivu povijest i priču koju ima. U tijeku je analiza svih natječajnih uvjeta i uvjeta iz Odluke o zakupu dijelova plutajućeg objekta broda »Galeb«, nakon čega će se odabrati optimalna opcija uvjeta davanja u zakup i analizirati tržište, a razmatramo najavu natječaja objaviti i u međunarodnim publikacijama. Sada nam predstoje i radovi na muzejskom postavu temeljem projekta nagrađivane dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, a njegova realizacija može početi po okončanju remonta i obnove broda. Do tada, u tijeku je priprema za objavu javne nabave za odabir izvršitelja postava.

Nedavno su se i lutkari žalili da rade u neadekvatnim uvjetima?

– Ne bih se složila da se radi o neadekvatnim uvjetima, možda je samo nespretno iskomunicirano. Gradsko kazalište lutaka je kazalište s dušom u koje osim djece rado dolaze i odrasli. Možda se i taj dio infrastrukture mogao riješiti kroz EPK, ali svakako se razmišlja o lokacijama i pažljivo saslušavaju ideje i prijedlozi. Inače, Gradsko kazalište lutaka i njegovi djelatnici dobitnici su mnogih nagrada i priznanja pa su tako, samo u posljednje dvije godine, dobili preko deset različitih u Hrvatskoj i u inozemstvu. Slijedom toga se za GKL traži rješenje mogućeg smještaja u novom ili dodatnom prostoru kako bi ustanova imala bolje uvjete za rad i kako bi se proširili postojeći kapaciteti gledališta.

Javne potrebe u sportu trebaju biti na korist mladih i građana

Kako ocjenjujete stanje u riječkom sportu čiji ste resor također preuzeli? Često se može čuti mišljenje da je nekompetitivan s ostatkom Hrvatske.

– Grad Rijeka ima kvalitetan sustav sufinanciranja klubova, razvrstanih u kategorije, uz dodatnu potporu klubovima koji imaju povećane troškove natjecanja, a to su upravo loptački sportovi. Riječki sport stoga nije na niskim granama, niti je nekompetitivan s ostatkom Hrvatske, naprotiv, primjetna su znatna ulaganja upravo u programsku djelatnost sporta, kao i u nove kapitalne sportske objekte. Isto tako, Grad Rijeka održao je opstojnost riječkih sportskih udruga i u najtežim danima pandemije COVID-19 kroz, primjerice, sufinanciranje stručnog rada trenera u klubovima, a sada slijedi primjetni novi zamah kroz osjetno povećanje sredstava za javne potrebe u sportu u 2024. godini, na korist svih klubova, čije uprave nose dio odgovornosti vezano uz osiguranje potpune financijske stabilnosti. Osobno smatram da se u sportu trebamo primarno fokusirati na mlađe dobne skupine, kao i razvijati naviku cjeloživotnog bavljenja sportom, promicati ispravne stavove, sport kao zdrav i kvalitetan oblik života, razvijati i sportsku rekreaciju kao svojevrsni dugoročni benefit kojeg sport svakako treba donositi. Javne potrebe u sportu trebaju biti na korist naših mladih i građana, nadležni savezi bi trebali brinuti o stvarnim brojkama kroz kategorizaciju, a država o sportašima najvišeg ranga odnosno kategorizacije. Možda potaknuti drugačiji raspored sredstva, seniore također dijelom financirati, osobito one koji nisu profitabilni, a oni koji jesu, a ima ih, trebali bi se više financirati iz sponzorskih sredstava, kotizacija za natjecanja, ulaznica, klupskih manifestacija, a tu su i EU projekti, naravno. Sve to predstavlja cjelinu od koje u konačnici ovisi sportski uspjeh pojedinog kluba, pri čemu treba razlikovati amaterski od profesionalnog ili pak školskog sporta. U svakom slučaju, smatram da klubovima i sportašima koji promiču naš grad s istaknutim rezultatima treba dati dodatnu podršku. Javne potrebe u sportu Grada Rijeke trenutno sadrže 11 aktivnosti, a redovno godišnje sufinanciranje obuhvaća više od 100 sportskih udruga iz 47 sportskih grana. Uzimajući u obzir sve navedeno, smatram da svi zajedno trebamo dati puni doprinos daljnjem razvoju sporta našeg grada, svatko u svojem području rada. Možda je dobar put privući sponzore na način da ih se porezno oslobodi ako ulažu, ne samo u sport…,u bilo koji segment. Za sport je vrlo teško naći univerzalno rješenje, ali bi možda trebalo napraviti detaljnu analizu.