U Omišlju je održana završnica šestog hrvatskog ocjenjivanja kvalitete meda od kadulje Salvia Aurea, događanja iza kojeg već tradicionalno stoji Udruga proizvođača meda od kadulje koja ima sjedište upravo u ovom otočnom lokalnom središtu.

Zbog epidemioloških ograničenja nije mogla biti održana u obliku u kojem su taj događaj u prošlim godinama običavali upriličavati vrijedni krčki pčelari.

​Zavidna kvaliteta

​Ovog puta u “hibridnoj”, odnosno formi u kojoj je završnicu te ocjenjivačke akcije većina sudionika pratila posredstvom plaforme Zoom, održana je u velikoj vijećnici Općine Omišalj, tek uz nazočnost organizatora i domaćina tog skupa, ali i dobitnika najvrednijih i najsjajnijih priznanja – plaketa kojima su i ovog puta ovjenčani proizvođači triju najbolje ocijenjenih medova od kadulje, karakterističnih za jadranski dio naše zemlje.

Naslov najbolje pčelarke, odnosno proizvođačice najboljeg meda od kadulje u 2021. godini ponijela je Natalija Branović iz Novalje s otoka Paga. Drugoplasirani je pčelar Antonio Tomljanović iz Senja te Andrea Cantore Badurina iz Luna.

Njihovi medovi kadulje koji su, osim laboratorijskoj odnosno kemijskoj analizi, bili podvrgnuti i senzorskoj,​ pokazali su zavidnu kvalitetu, unatoč svim izazovima i ograničenjima protekle poprilično loše pčelarske godine, ​složili su se iskusni ocjenjivači iz Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda koji su već 24 godine uključeni u akciju ocjenjivanja meda.

Loša godina

Okupljanje hrvatskih pčelara, odnosno proizvođača meda od kadulje, i ove je godine potaknula omišaljska udruga čiji je predsjednik Mirko Almaši obraćajući se okupljenima na početku skupa napomenuo da će 2021. godina biti upamćena kao jedna od najlošijih godina za pčelare, godina koju su od propasti i zaborava spasili tek dobri pčelarski rezultati, odnosno iznimno kvalitetni medovi dobiveni na pojedinim mikrolokalitetima.

– Ove su godine najbolje rezultate i na našoj akciji postigli su medovi kadulje s otoka Paga, za razliku od prethodnih godina, a posebice 2019. i 2020. kad su najbolje rezultate postizali medovi s otoka Krka, ustvrdio je Almaši.

​Okupljanju i “poluvirtualnom” druženju pčelara s područja naše regije, ali i cijelog Jadrana, nazočio je i Nedjeljko Mrakovčić, predsjednik Udruženja pčelarskih udruga PGŽ-a koji je istaknuo da se promocijom kaduljina meda jedan od najkvalitetnijih i najcjenjenijijih hrvatskih medova nastoji učiniti tržišno prepoznatljivijim, a što taj prehrambeni proizvod nedvojbeno zavređuje biti.

Edukativna izlaganja

Okupljanje pčelara i predstavljanje njihovih ovogodišnjih mednih postignuća u organizacijskom je pogledu pomogao i Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a, u suradnji s Katedrom za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Udrugama pčelara “Kadulja” otoka Krka i otoka Paga, Udruženjem pčelarskih udruga PGŽ-a te Hrvatskom udrugom senzorskih analitičara meda.

Domaćinstvo manifestacije pomogla je i Općina Omišalj koju je u ovoj prilici predstavljala Dunja Mihelec, predsjednica omišaljskog Općinskog vijeća.

Skup je, osim za rezimiranje pčelarske godine i nagrađivanje najboljih pčelara, odnosno proizvođača meda od kadulje, iskorišten i za više edukativnih izlaganja, među ostalim i ono tijekom kojeg je o poveznicama američke gnjiloće medonosne pčele i varooze govorila Ivana Tlak Gajger s Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.