Foto Marko Gracin
Istraživanje je pokazalo da stanovnici Primorsko-goranske županije na ljestvici od jedan do deset kvalitetu života ocjenjuju sa 7,2, dok je na razini Hrvatske ta ocjena 6,8. Nijemci svoju kvalitetu života ocjenjuju sa 6,5
povezane vijesti
- UGP: Izračun rodiljne i roditeljske naknade nepovoljan za paušalne obrtnice
- Ukida se olakšica za uzdržavane članove obitelji, stiže dodatak na plaću za djecu do kraja školovanja. Ovo je iznos
- Plenković predstavio demografske mjere. Proračun raste, do 2030. svako dijete će imati osigurano mjesto u vrtiću
RIJEKA – Sve nas je manje, imamo ispražnjena sela, a nitko nikome ne vjeruje i nitko nikoga ne voli. Želimo privući ljude u te sredine. Međutim, tko će doći u sredinu gdje nitko nikoga ne voli. Ono što brine je da je taj trend posebno izražen u malim mjestima koja imaju do dvije tisuće stanovnika. Moramo pod hitno aktivirati ljude da se bave različitim društvenim aktivnostima kako bismo ojačali zajednice i da to postane nova meta privlačenja stanovnika u područja koja imaju demografski pad – dio je to rezultata istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji koje je danas predstavio ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Prigoda, Vedran Kružić.
Demografski pad
Istraživanje je predstavljeno na konferenciji “Regija poželjna za život i rad – predstavljanje istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji”, a navodeći kako je obuhvatilo 1.200 ispitanika, Kružić je pojasnio da je riječ o jedinstvenom istraživanju u Hrvatskoj koje je metodologijom usporedivo s europskim istraživanjima.
– Jedina smo razvojna agencija koja je išla ispitivati kvalitetu života, jer ne vidimo drugi način kako možemo upravljati procesima ako ne pitamo građane jesu li zadovoljni. Analizirali smo mikroregije i socio-demografske elemente. Opći zaključak je da se u našoj regiji živi nešto bolje nego u ostalim dijelovima Hrvatske, ali s time se ne moramo zadovoljiti, jer kada smo analizirali određene društvene i komunalne usluge, shvatili smo da se u nekim područjima naše regije živi iznimno loše. Primjerice, kada govorimo o javnom prijevozu građani Gorskog kotara gotovo ga uopće nemaju, kazao je Kružić.
Kao i ostatak Hrvatske, i Primorsko-goranska županija suočena je s demografskim padom, jer u zadnjih deset godina u samo šest gradova i općina rastao je broj stanovnika, a njih 30 ima sve manje ljudi.
– Neki goranski gradovi i općine u 10 godina izgubili su po 25 posto stanovništva. Također kada gledamo napredovanje i nazadovanje indeksa razvijenosti, prepoznajemo da je samo desetak gradova i općina posljednje četiri godine napredovalo, upozorio je Kružić.
Međutim, općenito kada ocjenjuju kvalitetu života, primorsko-goranski žitelji smatraju se zadovoljniji čak i od Nijemaca, jer istraživanje je pokazalo da kvalitetu života na ljestvici od jedan do deset ocjenjuju sa 7,2, dok je na razini Hrvatske ta ocjena 6,8. Nijemci svoju kvalitetu života ocjenjuju sa 6,5. Najzadovoljniji kvalitetom života su učenici i studenti te poduzetnici.
– Naši mladi ljudi su među najzadovoljnijima kvalitetom života u svijetu, ali kroz sustav sve napravimo da u starijoj dobi dospiju među najnezadovoljnije na svijetu. Na tome nam svima treba čestitati. Naši mladi su na četrnaestom mjestu po zadovoljnosti života, dok su šezdesetgodišnji građani ispod osamdesetog mjesta, lošiji od Bosne i Hercegovine te Indonezije, naglasio je Kružić.
Optimisti i pesimisti
Istraživanje je pokazalo i da obrazovaniji građani kvalitetnije žive, ali i da 16 posto primorsko-goranskih žitelja izuzetno teško živi te je devet posto domaćinstava energetski siromašno. Po pitanju optimističnosti, županija je iznad europskog prosjeka, a najoptimističniji su mladi, školovani i poduzetnici, ali u malim mjestima ljudi su značajno pesimističniji. Tako u Gorskom kotaru samo 26 posto stanovnika misli da će biti bolje, što se povezuje s činjenicom da su stariji žitelji pesimističniji.
– Pokazujemo nešto veću dozu optimizma u pogledu na budućnost nego ostatak Hrvatske. Ono što brine je odnos među mikro regijama, jer se na otocima i u Primorju živi nešto bolje nego u Gorskom kotaru koji doživljava demografski propast i koji nam jasno kaže da je teško doći do kvalitetnog posla i da je teško zadržati mlade ljude. To je područje kojim se javne politike moraju ozbiljno početi baviti, zaključio je Kružić.
Volontira samo 16 posto građana
Istraživanje je pokazalo i da se sve veći postotak žena ne osjećaju sigurno u večernjim satima, dok se povjerenje u policiju ne razlikuje bitno od prosjeka, ali je nešto manje na otocima, gdje je i niže povjerenje u lokalne vlasti. Pokazalo se i da su žitelji otoka zadovoljniji zdravstvenom uslugom od građana Rijeke. Također, primorsko-goranski žitelji su zadovoljni ulaganjem u odvodnju i vodoopskrbu, ali su bitno manje zadovoljni prikupljanjem otpada, što je najizraženije u Rijeci. Zadovoljni su i kvalitetom stana ili kuće, okruženjem gdje se stambena jedinica nalazi, ali su nezadovoljni troškovima i dostupnošću stanova. Po pitanju volontiranja i slobodnih aktivnosti rezultati su poražavajući, jer samo 16 posto stanovnika volontira, dok se samo njih 38 posto bavi slobodnim aktivnostima.
– To je katastrofalan podatak. Volontira samo 16 posto građana, a najviše je poražavajuće da umirovljenici to čine najmanje. Tu smo potpuno podbacili. Samo 10 posto umirovljenika je spremno svoje vrijeme utrošiti u neku vrstu volonterskog rada, upozorio je Kružić.