HRELJIN – Na hreljanskom je groblju održana komemoracija za borce 2. brigade 13. Primorsko-goranske udarne divizije koji su prije 81 godinu stradali u ofenzivi njemačkih oklopnih jedinica. Sjećanje na 108 partizana ubijenih u listopadu 1943. godine okupilo je obitelji stradalih, mještane i predstavnike županijskih udruga antifašističkih boraca i antifašista čiji su predstavnici kod hreljinske spomen-kosturnice položili vijence. Tijekom prigodnog programa uzvanike je u ime domaćina pozdravio Marijan Polić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Bakra, te podsjetio na okolnosti stradanja partizanskih pješačkih jedinica koje su se u Hreljinu sukobile s iskusnom, brojnijom i bolje naoružanom njemačkom postrojbom.

Prividan mir

– Nakon kraja talijanske okupacije obilježene stradanjima, izgladnjivanjima i logorima, talijanske kapitulacije u rujnu 1943. i razoružavanja talijanske vojske u primorskim mjestima, vladao je prividan mir. No, mjesec dana nakon, na ova područja dolaze Nijemci. Borci 2. brigade 13. divizije prije toga su oslobodili Karlobag, a na povratku je njihovo kretanje pratila njemačka torpiljarka koja je javljala kuda se partizani kreću, rekao je Polić. Dodao je da, nažalost, obavještajci nisu obavili svoj posao pa nisu znali da jedinice Erwina Rommela, koje su potukle Italiju, Sloveniju i Istru, u velikom broju dolaze s Kikovice.
– Partizani su bili okruženi i zapali su u borbu u kojoj su bili nadjačani. A Nijemac ne priznaje predaju. Njihove su »blinde« projurile Hreljinom, mrtve se sakupljalo u šatorska krila na početku Hreljina gdje su se po naređenju Nijemaca pokapali. Ova spomen-kosturnica na kojoj se nalaze imena 108 poginulih treće je počivalište ljudi koji su tada u Hreljinu poginuli, kazao je Polić, dodajući kako su držanjem primorske linije Nijemci nakon kapitulacije Italije nastojali spriječiti iskrcavanje Engleza.

Zajedništvo mladosti

Skupu se obratio i predsjednik SABA PGŽ-a Dinko Tamarut koji je ovom prilikom istaknuo značaj Narodno-oslobodilačke borbe i 13. Primorsko-goranske divizije koja je našim krajevima izborila slobodu.

– Trinaesta divizija bila je ponos Primoraca, Gorana i otočana, mladost ovih krajeva pokazala je zajedništvo i dala velik doprinos ratnom uspjehu i oslobođenju naše domovine. Prvi partizanski odred 1941. godine osnovan je upravo na ovom području, na Tuhobiću koji se nalazi nekoliko kilometara daleko, a od tog malog odreda narasli su drugi odredi na kojima je ta divizija osnovana. Druga brigada, koja je stradala u Hreljinu, među njenim je borcima podnijela najveći dio tereta. Ona će i nekoliko mjeseci kasnije sudjelovati u Maršu na području Gorskog kotara gdje će od hladnoće stradati 26 partizana. Ove događaje obilježavamo ne samo zato što je u tim zbivanjima stradalo puno naših mladića, nego i zato što nastojimo sačuvati sjećanje na njih, kako se ratne strahote više nikada ne bi ponovile, naveo je Tamarut, zaključivši kako je zalaganje cijelog društva za mir, demokraciju i slobodu najbolji način da se oda počast onima koji su svoje živote dali u borbi protiv okupacije.