Foto Vedran Karuza
O vremenu od 1965., kada je na atraktivnom mjestu izgrađen motelski kompleks namijenjen odmoru vozača do danas, kada turiste dočekuje ruševina, može se napisati roman o privatizaciji i birokraciji
povezane vijesti
RIJEKA – Tek bi se na jesen mogli očekivati neki pomaci oko projekta obnove bivšeg motela Panorama i pretvaranja ovog objekta u poslovno-edukacijski centar, saznali smo, doduše neslužbeno, u Hrvatskoj gospodarakoj komori – Rijeka.
Velebno propadanje
Ruševine nekad velebnih »društvenih« objekata na idealnim pozicijama u Hrvatskoj mogu biti samo rezultat divlje privatizacije, birokracije i mentaliteta totalne nebrige države za bivšu društvenu imovinu. Iako birokracija nije problem samo u Hrvatskoj, sve negativnosti koje iz nje proizlaze vidljive su golim okom na svakom koraku. Jedan je od takvih, malo razumljivih slučajeva, je i ex motel Panorama, ruševina iznad Preluka. Motel Panorama i njegova lokacija postaju poznati 1965. godine kada je na atraktivnom mjestu prema projektu arhitekta Ive Vitića izgrađen motelski kompleks namijenjen odmoru vozača koji su koristili tada tek izgrađenu Jadransku magistralu. Ukupna lokacija ima 9.450 četvornih metara, a izgrađeni prostori iznose oko 2.900 četvornih metara.
Panorama je u vlasništvu tvrtke Mediteransko edukacijski komorski centar inovacija (MEKCI), trgovačkog društva u 100-postotnom vlasništvu HGK-a, ujedno pravnoga sljednika tvrtke Meranija koja je bila prvotni vlasnik kompleksa. Naime, u postupku pretvorbe društvene imovine, Hrvatska vlada je odlukom iz siječnja 1997. godine uvjetovala Hrvatskoj gospodarskoj komori da po stjecanju vlasništva nad imovinom Meranije – Opatija, u objektu bivšeg motela treba ustrojiti poslovno-edukacijski centar kao jedinu i isključivu namjenu objekta. U međuvremenu je Ministarstvo kulture svojim rješenjem od 10. travnja 2015. godine sve objekte ex motela Panorama proglasio kulturnim dobrom.
Po fazama
HGK je 2017. godine krenuo u realizaciju projekta poslovno-edukacijskog centra. Sve je bilo zamišljeno odraditi po fazama, prvo se trebalo krenuti u realizaciju projekta Faza A, koja obuhvaća 1.900 četvornih metara i odnosi se na razvoj istraživačke infrastrukture nužne za istraživanje, razvoj, inovacije – CEKOM. Krenulo se i u natječaj »Podrška za razvoj Centara kompetencija« koji se financira iz EU fondova – Europskog fonda za regionalni razvoj, s ciljem da se osigura dio novca koji je namijenjen prihvatljivim prijavama i njihovim partnerima, a na raspolaganju u tom fondu bilo je približno 786 milijuna kuna. Projekt CEKOM u proizvodima i uslugama zdravstvenog turizma, procijenjen je na 140 milijuna kuna, od toga 30 milijuna kuna za razvoj istraživačke infrastrukture. Cilj je osmišljen kroz razvoj Centra kompetencija u proizvodima i uslugama zdravstvenog turizma i provedbu istraživačko razvojnih projekata u skladu s tematskim područjima Strategije pametne specijalizacije RH. Planirano je i jačanje konkurentnosti i poboljšanje inovacijskog okruženja hrvatskog gospodarstva te povećanje aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u poslovnom sektoru, a posebno u proizvodima i uslugama zdravstvenog turizma.
Prije ravno dvije godine, na lokaciju ex motela stigli su radnici, počelo je raskrčivanje terena što je dalo naslutiti da će ovdje konačno doći do promjene nabolje. Međutim, problem je nastao kada je država, odnosno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ocijenilo da Projekt revitalizacije ex motela Panorama »ne odgovara uvjetima prihvatljivosti«, jer ne ispunjava uvjete za organizaciju za istraživanje i širenje znanja. I tako sada, već godinama, nema pomicanja s mrtve točke.
Kružno raskrižje
O problemu i rokovima obnove Panorame vijećničko je pitanje gradonačelniku Marku Filipoviću uputio nezavisni gradski vijećnik Davor Štimac. Filipović je odgovorio da Grad Rijeka nije ni vlasnik nekretnine niti nositelj projekta, »pa stoga i ne može utjecati na model i rokove njegove realizacije«.
– U Generalnomu urbanističkomu planu grada Rijeke, donesenom 2007. godine, područja ex Panorame i Preluka svrstano je u kategoriju gradskog projekta, jer je već tada bilo ocijenjeno kako svojim prostornim, sadržajnim i lokacijskim potencijalom ovaj prostorni kompleks treba postati prepoznatljiv gradski »landmark« i generirati urbanu preobrazbu grada na njegovom kontaktnom području prema urbanom prostoru susjednih gradova i općina«, stoji u odgovoru gradonačelnika. Filipović ističe i da je, neovisno o realizaciji obnove ex motela Panorama, Grad Rijeka pokrenuo s Hrvatskim cestama izradu projekta rekonstrukcije postojećega raskrižja Ljubljanska cesta – Pavlovac. Bit će uređeno kružno raskrižje »koje će zasigurno pomoći sigurnijem odvijanju prometa, ali i omogućiti bolji prometni priključak samoga kompleksa ex Panorama po njegovoj obnovi«, smatra Filipović.