Foto N. BLAGOJEVIĆ
Predstavilo se 12 izlagača iz šest država koji su predstavili pet gradova: Rijeku, Trst, Novi Sad, Gdanjsk i Dimitrovgrad, koji su u 20. stoljeću bili dijelom više država
povezane vijesti
RIJEKA – Na našim konferencijama uvijek nastojimo izbjeći etnocentrični pristup, prosudbu kulture drugih naroda iz aspekta vlastite kulture, te sve povijesne teme i fenomene rasvijetliti iz više kuteva, svjesni da su povijesne istine često relativne i usko gledane iz kuta onoga koji ih je iznosio, rekao je Danko Švorinić iz Udruge Slobodna Država Rijeka, koja je organizirala skup na temu “Mostovi među državama – multinacionalni gradovi Europe u interkulturalnoj perspektivi” u riječkoj Gradskoj vijećnici.
Predstavilo se 12 izlagača iz šest država koji su predstavili pet gradova: Rijeku, Trst, Novi Sad, Gdanjsk i Dimitrovgrad, koji su u 20. stoljeću bili dijelom više država. Govornici su ih predstavili kao mostove među državama uzimajući u obzir buduće proširenje EU-a. Laura Marchig iz organizacijskog odbora podsjetila je da je ovo sedmo izdanje skupa koji Udruga Slobodna Država Rijeka organizira s fondacijom Coppieters, uz podršku PGŽ-a i Societa di Studi Fiumani, Društva za riječka istraživanja iz Rima.
– Ugledni europski znanstvenici i istraživači analiziraju prošlost i pokušavaju argumentirano predložiti smjernice prema boljoj, jačoj, inkluzivnijoj i suvremenijoj Europi. Cilj je ovog skupa da znanstvenici svaki iz svoje perspektive govore o europskim gradovima koji su imali kompliciranu i često burnu povijest. Da se primjeri tih gradova sagledaju kako graditi mostove među državama uzimajući u obzir buduće proširenje Europske unije, rekla je Laura Marchig. Damir Grubiša, politolog i bivši diplomat kao uvodni govornik, istaknuo je, citirajući Machiavellija, da samo građanski život vodi k slobodnom i političkom životu.
Osim njega, na konferenciji se predstavilo još 11 izlagača iz šest država, a među njima i predsjednik mađarskog Ustavnog suda Imre Juhász, koji je održao predavanje “Rijeka kao corpus separatum pripojena Ugarskoj Svetoj Kruni”. Govorili su i Carsten Gansel na temu “Grad Gdanjsk kao europsko mjesto sjećanja u povijesti i književnosti”, Agnieszka Rudkowska s temom “Poljska perspektiva na Gdanjsk u prvoj polovici 20. stoljeća”, Ljubinka Toševa Karpowich – “Dimitrovgrad – dodirna točka interesa velikih sila na Balkanu”, Ivan Jeličić – Fiumanski socijalisti kao poveznica između Srednje Europe i Italije, Raoul Pupo na temu “Trst – od grada na granici do pograničnog grada”.
Štefan Čok održao je predavanje “Tršćanski Slovenci između sjećanja na prošlost i vizije budućnosti”, Vojislav Martinov predavanje “Trg Slobode u Novom Sadu od druge polovice 19. do druge polovice 20. stoljeća kao odraz promjena hegemonih ideniteta u javnom prostoru grada”, zatim Maria Silađi – The Boulevard of Representation, Giovanni Stelli – Nacija i nacionalizmi na području istočnog Jadrana u 19. stoljeću s posebnim osvrtom na Rijeku te Marino Micich – Doprinos europskom dijalogu s rodnim gradom Fiume-Rijeka kroz rad Sociea di Studi Fiumani od 1990. do 2004.