Milanović uveličao 30. rođendan Općine Viškovo: 'Čuvajte "ča", to je strašno važno jer "ča" drugdje nestaje, a ovdje kod vas ne'

Foto Marko Gracin

Govoreći o identitetu, pozvao je sve na Viškovu, i šire, da čuvaju svoj identitet, a ljude ovoga kraja da čuvaj svoj "ča". Jer, hrvatski identitet čine i "ča" i "što" i "kaj", rekao je predsjednik.

povezane vijesti

VIŠKOVO – Trideset godina Općine Viškovo proslavljeno je svečanom sjednicom Općinskog vijeća u dvorani OŠ Sveti Matej Viškovo. Brojni uzvanici stigli su na sjednicu, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, gradonačelnik Bakra i saborski zastupnik kao izaslanik predsjednika Sabora RH Tomislav Klarić i drugi, uz domaćine načelnicu Općine Viškovo Sanju Udović i predsjednika viškovskog Općinskog vijeća Bojana Kurelića. Predsjednik Općinskog vijeća Bojan Kurelić uvodno je naglasio pozitivne demografske pokazetelje u Viškovu, koji općinsku upravu i vijećnike u isto vrijeme i vesele i obavezuju.

– Lani sam upozorio na sve što u našoj Općini nedostaje. Od tada su napravljeni i poduzeti konkretni koraci u tom smjeru, novi dječji vrtić, dječja igrališta, parkovi, sigurna prometna rješenja i drugo. No, najveći i najvažniji prioritet nam sada treba biti izgradnja nove škole u Marinićima. Naša OŠ Sveti Matej najveća je škola u PGŽ sa skoro tisuću učenika. A ako još uzmemo u obzir da nekoliko stotina naše djece ide u škole u Rijeci i drugdje jer nemamo produženi boravak, onda je sasvim jasno zašto je gradnja nove škole prioritet, kazao je Kurelić.

Milanović: Čuvajte svoj “ča”

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici u Viškovu povodom obilježavanja trideset godina Općine Viškovo.

Zaželio je okupljenima sretan Dan Općine i uspješan rad u godinama koje dolaze.
– Vidim da ste uvijek gradili koliko ste mogli. Vaši prihodi rastu, a kako je u posljednjih 30 godina, do pred godinu dana, stopa inflacije bila tako mala da je praktički nije bilo, onda su te brojke rasta još stvarnije, rekao je predsjednik.

U svom se govoru, između ostalog, dotaknuo i reforme lokalne samouprave. Rekao je da o reformi lokalne samouprave sluša već godinama te da je ona navodno bila i u programu njegove Vlade pred više od deset godina.
– Međutim, mi u tom pravcu nismo poduzeli ništa jer bi to nanijelo štetu zemlji. Zašto smo to ponavljali prigodničarski kao mantru, ne znam ni sam. No, znam da je 1993. godine parlamentarna većina donijela odluku da Hrvatska bude podijeljena na 529 jedinica lokalne samouprave i da od tada slušamo Jeremijinu jadikovku kako je to loše i opasno i kako će to uništiti zemlju i kako to nitko nema. Ali, realno je u tom trenutku to bila moguća i dobra odluka. Ja sam tada bio državni službenik, diplomat, još godinama nisam bio član ni jedne stranke. Kasnije sam bio član stranke koja je bila naspram HDZ-a i mogao bih imati posebne razloge da govorim drukčije i da zatvorim oči, ali neću, rekao je predsjednik.

Dodao je da je tada, 1993. godine, Hrvatska imala veće probleme nego ikada, bila je okupirana, vladali su strah neizvjesnost i nepredvidivost.
– Međunarodna zajednica nam je tada jako “pomagala”, imali smo embargo pa plan Z-4, i od te pomoći i susretljivosti međunarodne zajednice i naših saveznika jedva smo se oporavili do danas, rekao je predsjednik Milanović.

Nastavio je o reformi lokalne samouprave te rekao da se pri restrukturiranju države ne bi došlo dalje od prvog zavoja.
– Raspali bismo se od rasprave, ne od vanjskog neprijatelja nego se ne bismo mogli dogovoriti. To ponavljam već deset godina. Od koje ćemo općine krenuti? Smanjimo ih ako ih treba smanjiti, to sam ponavljao u opoziciji i na vlasti, ali tko će odlučiti koja se općina prva ukida? Koja općina će izgubiti svoj identitet i pripojiti se nekome drugome. Čekam da mi se jave na Facebooku, da mi pošalju pismo, šapnu ili namignu. Nema te općine. Osobni je primjer najbolja agitacija, rekli su boljševici, ali te agitacije nema, nitko se ne želi ukidat’, ovo je sustav s kojim su svi više-manje zadovoljni, rekao je hrvatski predsjednik.

On je protiv regija koje se znaju spominjati u reformi ustroja države, jer regije smatra politički problematičnima.
– U državi koja je povijesno nastala i naciji koja je nastala kao političko jedinstvo jednog prostora, tih pet regija uvijek su bile kamen i prag spoticanja, nekih drugih identiteta i nekih drugih apetita prema Hrvatskoj. Hrvatskoj ne treba pet regija, što bi bilo da Dalmacija postane regija? Čuvajmo se, rekao je Milanović. Dodao je da bi, ako Zagorje, ili netko drugi, postane regija, to bila država u državi.

Govoreći o Europskoj uniji, rekao je da je ulazak u EU ogroman projekt.
– Mi se još nismo ni otrijeznili u onom afirmativnom, nemamurlučnom, smislu riječi od svoje neovisnosti, a već smo se predali jednoj drugoj zajednici u kojoj nemamo nikakvu kontrolu nad događajima. Ja sam bio premijer, još jedna osoba nakon mene je premijer, i nemaš nikakvu kontrolu. Nitko te ne ništa, ali baš ništa ne pita. To je sudbina zemlje od četiri milijuna ljudi, s društvenim proizvodom per capita od oko 20 tisuća dolara, kazao je predsjednik.

Nastavlja da to nije mala brojka, ali da svejedno treba upotrijebiti novac iz europskih fondova. Potom se dotaknuo trenutne sigurnosne situacije u Europi i svijetu.
– Iskoristiti taj novac, iako je to suha, materijalna stvar, to je za mene pitanje vjere i religije. To je to. Drugoga nema. Zajednička sigurnosna politika? To sutra može biti pitanje glave na ramenu, rata i mira. Nekog rata u koji se ne ulazi ni po našem dizajnu ni po našoj metrici i volji. To odlučuje netko drugi i zato oprezno. Oprezno i ako je potrebno i sebično. Ne podlo, nego sebično. Gledati svoje interese i ne dati se povesti za velikim, navodnim, idealima iza kojih vrlo često stoje osobne ambicije i karijerne projekcije malog broja ljudi u Europi. Hrvatska tu nije na prvom mjestu. Nisam glasao za Tuđmana, ali velike ideje nisu za male narode, kazao je Milanović.

Govoreći o hrvatskom identitetu, rekao je da je on sagrađen i na “ča”, “što i “kaj” te da se razvijao stoljećima. Poručio je mještanima Viškova da čuvaju svoj “ča”.
– Čuvajte svoj “ča”, to je strašno važna stvar, jer “ča” drugdje nestaje, a ovdje kod vas ne. Nestala je u Splitu, nestala je u Senju odakle je moja mama. Praktički više nitko ne govori čakavski, ti koji ga govore su izložbeni primjerci i zato ga čuvajte, zaključio je predsjednik Zoran Milanović.

Pozvao je sve visoke dužnosnike koji su nazočili sjednici da naprave sve što je u njihovoj moći kako bi projekt izgradnje škole u Marinićima krenuo čim prije.

– Trebamo i zaslužujemo novu školu i nadam se da ćemo da prije službenih govora na svečanoj sjednici iduće godine zajednički obići njeno gradilište. Hvala vam svima na dolasku, rekao je Kurelić. Načelnica Sanja Udović izrazila je zadovoljstvo učinjenim na području Općine Viškovo u proteklih 30 godina. Općina Viškovo osnovana je 15. travnja 1993. godine, a prije toga je bila dijelom tadašnje Općine Rijeka.

– Iz sadašnje perspektive mogu reći da sam izuzetno zadovoljna, a znam da to zadovoljstvo dijele i naši mještani. Od ruralne sredine u zaleđu Rijeke, postali smo područje s osobinama maloga grada te na Viškovu imamo sve sadržaje bez kojih je suvremeni život nezamisliv, rekla je načelnica te, između ostalog, istaknula i kako na području općine danas posluje oko 700 trgovačkih društava i 460 obrtnika s ukupno oko tri tisuće zaposlenih.

Podsjetila je i na broj stanovnika koje je Viškovo imali pri ustroju kao zasebna jedinica lokalne samouprave.
– Tada je na području Općine Viškovo živjelo nešto manje od sedam tisuća stanovnika, a prema posljednjem popisu ta je brojka nešto viša od 16 tisuća. Posebno veseli što predstavljamo svjetlu točku aktualne demografske slike u Hrvatskoj, jer nema općine u Hrvatskoj u kojoj se godišnje rađa 180 djece, rekla je načelnica. Podsjeća kako je prvi proračun Općine Viškovo bio 600 tisuća eura, a proračun za 2023. godinu iznosi skoro 20 milijuna eura, što govori koliko je Općina rasla.
– I dalje nastavljamo s kapitalnim projektima, Radna zona Marišćina K-2, Kuća halubajskega zvončara i drugi. Nastavljamo s razvojem komunalne infrastrukture, a izgradit ćemo i OŠ Marinići. Na raspolaganju su nam bespovratna sredstva europskih fondova te smo u proteklih deset godina samostalno ili kroz komunalna društva povukli oko 35 milijuna eura za preko 20 projekata, koje smo uspješno proveli ili još uvijek provodimo.

Dosadašnje godine obilježio je rast i razvoj općine, a sigurna sam da nas i u sljedećem desetljeću očekuje daljni razvitak našega Viškova, zaključila je načelnica. Župan Zlatko Komadina kaže da je od zbira kuća 1993. godine Viškovo postalo ozbiljna i moderna općina koja se komunalno sređuje iz dana u dan.
– I brojke koje je načelnica spomenula svjedoče da se ovdje razvija gospodarska aktivnost. Viškovo čuva dobar dio naše baštine, zvončare, Ivan Matetić Ronjgov, sopile. Što se tiče nove škole u Marinićima, vjerujem da će iduće godine početi njena gradnja. Ova dvorana u kojoj se nalazimo bila je prva dvorana koju smo kao Županija i jedna jedinica lokalne samouprave otvorili, a iza toga je išlo još 15 dvorana. I sve što smo započeli to ćemo i dovršiti.

S tom željom vas pozdravljam i želim vam i dalje uspješan rad, kazao je župan Komadina. Tomislav Klarić kao izaslanik predsjednika Sabora RH kaže da je malo čudo koliko toga se događa i radi u Republici Hrvatskoj te na razini jedinica lokalne samouprave, pa tako i u Viškovu.

– Draga načelnice, želim da u slozi i zajedništvu ostvarite sve što ste zacrtali i da se iduće godine na današnji dan nađemo na gradilištu nove škole te da svjedočimo ostvarenju i otvaranju novih komunalnih i kapitalnih objekata za sve mještane Općine Viškovo. Neka vas čuva dobri Bog i živjeli, kazao je Klarić.