Maruna je bilo izuzetno malo, ali Mića marunuda u Dobreću bila je slatka, “za prste polizat”. Malena dječica iskoristila su prekrasan sunčani dan u Dobreću, rastrčala su se šumama maruna, sudjelovala u radionicama, poučnim predavanjima, predstavi za djecu “Ježeva kućica” Tvornice lutaka, uživali u organiziranoj šetnji šumama maruna sa svojim roditeljima.

Same slike dječice koja se igra u prirodnom ambijentu bile su dovoljno slatke, baš onoliko koliko i kolači od maruna koji su se našli u ponudi na nekoliko štandova. Ipak, i oni najmlađi priznaju da im najviše nedostaje pečeni marun.

“Tata, ja bi marun!”, vikala je jedna djevojčica, a tata joj je u zamjenu pokušao ponuditi kolač od maruna.

“Ali tata ja želim pravi, pečeni marun”, odgovorila je.

Međutim, takav se marun nažalost u Dobreću nije mogao kupiti. Samo na jednom štandu, onom Patricije Rumac, prodavao se lovranski marun (svježi, sirovi), a cijena kilograma stajala je 80 kuna i u ponudi je bilo svega 30 kilograma.

Uz njega našli su se i kolači, neizbježne kuglice od maruna koje su se prodavale po 8 kuna i grašnjaki (fritule punjene marunom) po cijeni od 10 kuna.

– Maruna je jako malo, a ovo leto smo čak i misleli da ga neće bit toliko koliko ga je. S druge strane potražnja je vela i to sve naravno formira njegovu cijenu ka je ovo leto znatno viša.

Razlog ovako slabom urodu maruna je sneg ki je pal 6. aprila. Taj snijeg nije uništio samo urod maruna već i ostalog voća, odnosno sve je slabije rodilo nego lani – rekla je vlasnica OPG Rumac.

Malu feštu u Dobreću posjetili su i neki dobri poznavatelji situacije u šumama maruna na Liburniji i otkrili kako se negdje oko 75 posto svjetske proizvodnje maruna proizvodi u Kini te kako se upravo zato očekuje da će možda Europa kroz fondove jače podržati proizvodnju maruna, što bi bilo od velike koristi i lokalnim proizvođačima u zaleđu Opatijske rivijere.

Napomenuli su kako šume lovranskog maruna već godinama bilježe manji urod zbog bolesti kojih su ih napale, nametnika ose šiškarice i raka kore. Na sve se ove godine, kažu, nadovezao i proljetni snijeg, ali i velika suša ovog ljeta.

Ipak, problem zapuštenosti šuma maruna, bolesti šuma i manju plodnost, smatraju, treba početi rješavati na višim instancama, odnosno u priču o spašavanju ovog autohtonog proizvoda trebaju se uključiti i brojne institucije, baš kao i lokalne, regionalne i državne uprave.

Problemi zasada leže i u nekim osnovama, a to je, kako saznajemo, činjenica da se marun ne smatra voćkom već drvenom građom.

Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin, koji je posjetio ovu dječju priredbu u Dobreću pohvalio je organizatore iz MO Dobreć i Neda Pinezića koji su usprkos pandemiji i činjenica da maruna praktički nema, uspjeli organizirati manifestaciju za djecu u čast marunu, a kojoj su se odazvale brojne obitelji.

Kirigin je potvrdio da u revitalizaciju šuma maruna valja uložiti značajna sredstva, da je za to potrebna suradnja na svim nivoima, a kako Grad Opatija u svojem planu ima zacrtanu izradu studije kako bi se na pravi način pristupilo rješavanju ovog problema.

– Jako smo zadovoljni odazivom djece. Vrijeme nas je poslužilo tako da mogu reći da je Mića marunada naišla na jedan pozitivan odaziv i kod djece i kod roditelja, što mi je posebno drago.

Marun je “nestao” u sklopu različitih okolnosti – jedno su vremenske neprilike u proljeće (snijeg) pa kiša kada nije trebala biti, a onda ljeti velika suša, a drugi kontinuirani, dugogodišnji problem je osa šiškarica.

U tom segmentu definitivno moramo početi raditi više na rješavanju tog problema jer ove godine urod je praktički potpuno izostao – rekla je Lorena Bašan, predsjednica MO-a Dobreć.