RIJEKA – Fakultetska vijeća ukupno 16 visokoškolskih ustanova na predizborima za rektora Sveučilišta u Rijeci odlučila su da u završnicu utrke za tu funkciju idu prorektorica za digitalizaciju i razvoj prof. dr. Senka Maćešić te dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Goran Hauser. Međutim, da je izborni sustav za rektora postavljen tako da o konačnom pobjedniku ne odlučuje Senat, već samo članovi fakultetskih vijeća, onda bi u drugom krugu bile prof. dr. Maćešić i prof. dr. Žuvić, a ne prof. dr. Hauser, jer prof. dr. Maćešić je osvojila 540 glasova fakultetskih vijeća, prof. dr. Žuvić 421 glas, a prof. dr. Hauser 405 glasova.

Šesnaest sastavnica

No, za ulazak u završnicu izbora ne uzima se u obzir ukupan broj glasova članova fakultetskih vijeća, već ulogu igra svako vijeće za sebe koje mora predložiti dva kandidata. Takva izborna pravila izbacila su drugoplasiranu prof. dr. Žuvić iz utrke, jer s obzirom na to da Sveučilište u Rijeci ima 16 sastavnica, ukupni broj bodova bio je 32. Najviše njih, 14, dobila je prof. dr. Maćešić, slijedi prof. dr. Hauser s deset bodova, dok je prof. dr. Žuvić dobila osam bodova.

Senka Maćešić
SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Kad je riječ o međusobnom rezultatu finalista, prvoplasirana prof. dr. Maćešić dobila je više glasova od prof. dr. Hausera na čak 12 fakultetskih vijeća, a riječ je o Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom, Učiteljskom, Ekonomskom, Pravnom, Građevinskom, Pomorskom, Tehničkom, Fakultetu dentalne medicine, Fakultetu za matematiku, Fakultetu za fiziku te Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija. U odnosu na nju prof. dr. Hauser veći broj glasova ostvojio je na tri fakulteta, odnosno na Medicinskom, Fakultetu zdravstvenih studija i Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, međutim od te tri ustanove prof. dr. Hauser je prvoplasiran samo na svojoj matičnoj ustanovi, Medicinskom fakultetu, dok je na ostale dvije najveći broj glasova osvojila prof. dr. Marta Žuvić koja je ispala iz utrke za rektora. Žuvić je najviše glasova dobila i na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu te ukupno ima četiri pobjede, Hauser, dakle, jednu, a Maćešić 10. Izborni sraz na Fakultetu biotehnologije i istraživanja lijekova prošao je neriješeno, jer su Hauser i Maćešić dobili po 22 glasa, a trećeplasirana Žuvić 18.

Sastav Senata

Ipak, bez obzira na iskazane preferencije članova svih fakultetskih vijeća, konačnu odluku donosi 22 člana Senata, među kojima su dekani svih 16 fakulteta, aktualna rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, ravnatelj Studentskog centra Goran Manestar, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Lea Lazzarich te troje studentskih predstavnika, dok prorektori nemaju pravo glasa. Oni će 11. veljače donijeti odluku o tome tko će u idućem četverogodišnjem mandatu voditi Sveučilište u Rijeci. Kada bi dekani glasali prema željama svojih fakultetskih vijeća, već bi sada bilo izvjesno tko je osvojio mandat, međutim glasanje je tajno te će se ipak raditi o pojedinačnoj odluci svakog člana Senata. Iako u konačnici svega 22 člana akademske zajednice donosi odluku o budućem rektoru ili rektorici, uvođenjem instituta predizbora i omogućavanjem svim članovima fakultetskih vijeća da izraze svoj stav, Sveučilište u Rijeci napravilo je velik iskorak u hrvatskom visokoškolskom sustavu koji takav izborni sustav još nije imao. Sva hrvatska sveučilišta budućeg rektora biraju po sistemu ekskluzivnog prava nekolicine, odnosno pravo odluke imaju samo članovi Senata, dok se ostatak akademske zajednice ne pita ništa.

Goran Hauser
Foto V. KARUZA

U želji demokratiziranja izbora riječko je sveučilište odlučilo napustiti sustav podložan manipulacijama i lobiranju, a kroz sustav predizbora prvi put su prošli upravo aktualni kandidati. Navodeći kako uvođenjem predizbora bitno veći broj ljudi na Sveučilištu ima pravo sudjelovati u odabiru čelne osobe, prof. dr. Maćešić kaže da pritom misli na članove i članice fakultetskih odnosno akademijskog vijeća, koja su mjesta najvišeg odlučivanja na sastavnicama.

– Namjera je bila postići veću demokratičnost i participaciju svih u akademskoj zajednici te smanjiti neprimjerene utjecaje. Radi informiranja i upoznavanja s kandidatima, svi mi kandidati svoje smo programe imali priliku predstaviti pred svim vijećima. Na svim održanim predstavljanjima dogodila su se upravo onakva pitanja i rasprave kakve i trebaju biti u sveučilišnoj zajednici. U ovom trenutku prerano je govoriti eventualnim poboljšanjima, kaže prof. dr. Maćešić.

Anomalije sustava

Njezin protukandidat, prof. dr. Hauser kaže da je načelno ideja predizbora dobra jer omogućava kandidatima kontakt s većim brojem nastavnika na fakultetima.

– Tijekom tih prezentacija djelatnici fakulteta su mogli upoznati kandidate, postavljati pitanja, a ono što je jednako važno je da su se kroz ta pitanja otvorile mnoge važne teme za Sveučilište. Ono što nije dobro je sustav glasanja gdje se mora glasati za dvije osobe bez ikakvih pondera, odnosno jednaka je vrijednost prvog i drugog mjesta. Tako da mislim da to treba bolje urediti. Također, ovakav sustav ipak daje određenu prednost kandidatima koji su članovi prethodne uprave sveučilišta jer su oni šire poznati nastavnicima na fakultetima, objašnjava prof. dr. Hauser.

Kao jednu od anomalija novog izbornog sustava Hauser ističe i obavezu svakog člana fakultetskog vijeća da bira dva kandidata, pojašnjavajući da se na taj način otvara pitanje realnosti konačnog ukupnog broja glasova.

– U slučaju da je svatko mogao izabrati samo jednog kandidata kao svog favorita, konačni broj glasova bio bi realniji, a na izbornu sjednicu Senata mogli su proći prvoplasirani i drugoplasirani kandidat, zaključuje prof. dr. Hauser.

Oboje finalista zadovoljno

Bez obzira na rezultate na predizborima, oboje kandidata za rektora ističu zadovoljstvo postignutim.

– Bilo bi neobično da sam kao kandidatkinja koja je odabrana za drugi krug na 14 od 16 sastavnica, bilo što drugo nego zadovoljna. Nadam se da ću uspješno nastaviti komunicirati temeljne ideje svojeg programa rada te pogotovo način na koji ću ga raditi. Očekujem da će odluka Senata učiniti da razdoblje od travnja 2025. do travnja 2029. bude još jedno uspješno razdoblje našeg Sveučilišta, s potpunim poštovanjem pojedinaca i slobodnim razvojem sastavnica, naglašava prof. dr. Maćešić.

Zadovoljstvo ulaskom u završnicu izbora dijeli i prof. dr. Hauser.

– Prošao sam u drugi krug i naravno zadovoljan sam postignutim. Očekivanja u glasovanju na Senatu su dobra i svakako se nadam pobjedi, kaže prof. dr. Hauser.