Razmjena dobrih praksi upravljanja kulturnom baštinom bila je glavni cilj Erasmus+ projekta „Mreža UNESCO-ovih kulturnih prostora“ koji nakon tri godine provođenja završava ovaj mjesec. Nositelj projekta bio je latvijski Kulturni centar Suiti, a projektu se pridružilo još sedam partnera iz šest zemalja: Estonije, Gruzije, Italije, Portugala, Sjeverne Makedonije i Hrvatske. Gacko pučko otvoreno učilište Otočac kao glavni partner iz Hrvatske te Institut za etnologiju i folkloristiku kao pridruženi partner sudjelovali su na sedam terenskih edukacija, od kojih je jedna organizirana u Hrvatskoj u veljači ove godine.

Bogat registar RH po pitanju kulturnih elemenata

Fokus je u ovom projektu stavljen na nematerijalnu kulturnu baštinu – vještine, izvedbe, izričaje, znanja i umijeća naslijeđena iz prošlosti – kao najosjetljiviju vrstu baštine čije očuvanje zahtjeva dodatno i kontinuirano ulaganje. Poseban fokus stavljen je na elemente nematerijalne kulturne baštine koji su upisani na UNESCO-ove liste, a tijekom terenskih edukacija predstavljeni su i elementi uvršteni na nacionalne liste zaštićene baštine. Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske trenutno broji 217 elemenata koji su zaštićeni kao nematerijalno kulturno dobro, od čega je 10% ili 21 nematerijalno kulturno dobro iz nacionalnog registra upisano ne UNESCO-ove liste – Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita i Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Erasmus+ projekt „Mreža UNESCO-ovih kulturnih prostora“ započeo je u rujnu 2020. godine u okolnostima uvjetovanim pandemijom korona virusa koje su odredile način realizacije projekta, drukčiji od prvotno zamišljenog, zbog čega su sve projektne aktivnosti održavane na daljinu, tj. online. Terenske edukacije, za koje se pokazalo da ne mogu biti zamijenjene aktivnostima na daljinu, započele su ožujku prošle godine, a domaćin prve edukacije bila je Sjeverna Makedonija. Svaka od sedam zemalja partnera u ovom projektu organizirala je četverodnevne terenske edukacije tijekom kojih je sudionicima predstavljala sustave i prakse upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom – na nacionalnoj razini te na praktičnoj razini nositelja i baštinika pojedinih elemenata. Edukacije su nastavljene u Estoniji, na Sardiniji, u Gruziji, Hrvatskoj i Portugalu, a prošli je tjedan u Latviji održana završna edukacija popraćena konferencijom na kojoj je svaka zemlja imala priliku predstaviti svoje baštinske prakse.

Osim razmjene dobrih praksi upravljanja kulturnom baštinom jedan od glavnih ciljeva ovog projekta bio je i istražiti najbolje načine prenošenja znanja zaposlenima u sektoru baštine. Kombiniranim aktivnostima – projektnim sastancima uživo ili na daljinu, terenskim edukacijama, stručnim predavanjima, neposrednom komunikacijom s nositeljima pojedinih baštinskih elemenata, izradom publikacija te kroz stvaranje novih partnerstava i projekata – ovaj projekt donio je sudionicima brojne dobrobiti. Osim upoznavanja s drugim praksama čuvanja nematerijalne kulturne baštine, kako dobrima tako i manje poželjnima, projekt je donio zajedničke i slične zaključke o problemima s kojima se gotovo svi susreću te o metodama pomoću kojih je te probleme moguće uspješno prevladati.
Erasmus +, projekt koji se nastavlja

Uvrštavanje pojedinih kulturnih dobara na regionalne, nacionalne i UNESCO-ove liste jedna je od metoda koja pojedinom elementu nematerijalne kulturne baštine može osigurati opstanak. Iako uvrštavanje na ovakve liste neće nužno donijeti i sredstva za financiranje aktivnosti koje ciljaju na promidžbu i očuvanje pojedinog kulturnog dobra, dobra koja se nađu na prioritetnim listama poput ovih mnogo će se lakše naći među financiranima, a njihovim nositeljima često i donijeti dodatnu motivaciju za očuvanje.

Iako projekt završava, o dobrim praksama i raznovrsnim načinima upravljanja nematerijalnom kulturnom baštinom nastavit će se govoriti i sljedećih godina, kroz edukativne aktivnosti koje organizira Gacko pučko otvoreno učilište Otočac te kroz konferenciju „Nematerijalna baština kao potencijal razvoja“.