U tvrđavi Nehaj je povodom Dana grada otvorena izložba pod nazivom “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora”.

Postavljena je na inicijativu mladog diplomiranog arheologa iz Senja Andre Nekića, a kako je uvodno istaknuo savjetnik za kulturu i društvene djelatnosti u senjskoj Gradskoj upravi Mislav Bilović izložba je do sada gostovala u mali broj sredina i nakon njena postava u Senju seli se u Hrvatski arheološki muzej u Zagrebu.

Poveznica izložbe sa Senjom su uskoci jer brod koji je doživio brodolom kod Murtera najvjerojatnije bila uskočka brodica.

Izložbu je predstavila njena autorica podvodna arheologinja Vesna Zmajić Kralj iz Hrvatskog restauratorskog zavoda i iznijela niz zanimljivih pojedinosti o izloženim predmetima koji su godinama bili na dnu mora.

Izložba predstavlja rezultate arheoloških istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoka, nedaleko od otoka Murtera.

Nalazište je datirano na početak 17. stoljeća i pripada grupi novovjekovnih brodoloma koji sve većim brojem ukazuju na živu pomorsku trgovinu duž istočnojadranskog plovnog puta od 16. do 18. stoljeća.

Brojne naznake govore u prilog tome da je brod koji je svoje putovanje prije 400 godina završio na pličini Mijoka na 40 metara dubine nije bio trgovački brod, već je uskočka brodica potonula u bijegu s bogatim plijenom.

Nalazište je otkriveno 1972., kada je preko njega prešla koča i s dna podigla dio tereta broda. Većini izvađenih predmeta se izgubio trag, no neki od njih pronašli su mjesto u privatnim zbirkama i danas nam svjedoče o bogatstvu tereta kojeg je brod prevozio.

Otuđivanje predmeta se nastavilo do prijave nalazišta arheolozima 2002., kada je u pijesku zatečeno samo manje željezno sidro i ostaci drvene ambalaže.

Premda su svi površinski predmeti bili otuđeni, već prvi arheološki zahvati su dali naslutiti da dublji slojevi pijeska kriju bogate ostatke tereta.

Zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture RH tijekom istraživanja od 2006.do 2012.g. je sakupljena velika kolekcija nalaza datiranih u 16. i 17. stoljeće.

Riječ je o luksuznim predmetima za svakodnevnu uporabu, dekorativnoj i ukrasnoj robi, poput prstenja s poludragim kamenjem, koraljnih perli, koštanih češljeva, staklarskim proizvodima poput raznobojnih perla, ogledala i naočala, zlatarskom materijalu te predmetima i instrumentima koji su bili prava inovacija za ono doba, primjerice preklopnim sunčanim satovima od bjelokosti, mjedenim tehničkim olovkama i lokotima sa šifriranim mehanizmom.

Sudeći prema signaturama na pojedinim predmetima, dio tereta potjecao je iz obrtničkih radionica grada Nuremberga, a stakleni materijal iz poznatih radionica na Muranu. Pronađeni su i brojni primjerci srebrnog i zlatnog novca različite provenijencije.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Senja Jurica Tomljanović, a može se pogledati u radno vrijeme tvrđave Nehaj do početka kolovoza.