Dugotrajan problem

U tijeku je izlov alohtonih ribljih vrsta u NP Plitvička jezera

Marin Smolčić

Cilj projekta je uklanjanje ili značajno smanjivanje populacija stranih ribljih vrsta, što je preduvjet za pokretanje obnove populacije domaće pastrve planiran za 2022. god.



PLITVIČKA JEZERA Čak su i laici zaključili kako je situacija vezana uz jezersku faunu našeg najstarijeg nacionalnog parka u najmanju ruku zabrinjavajuća. Na pristaništu jezera Kozjak izgleda simpatično što se oko elektro-brodova natiskuju jata riba čekajući komadić kruha ili „krokić“, čime ih obilno hrane posjetitelji. To traje godinama.


Zato je Stručna služba Nacionalnog parka u suradnji sa Zoologijskim zavodom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i projektnim partnerom Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac, u svibnju započela uklanjanje alohtonih (stranih) ribljih vrsta u Prošćanskom jezeru i vodotocima. To je prvi takav projekt toga obima u Hrvatskoj. Cilj projekta je uklanjanje ili značajno smanjivanje populacija stranih ribljih vrsta, što je preduvjet za pokretanje obnove populacije domaće pastrve planiran za 2022. god.


Potvrdio nam je ovo i glasnogovornik ove ustanove Ognjen Borčić.




-Projekt je započeo radionicama i treninzima namijenjenim djelatnicima Stručne službe Parka o načinima lova mrežama i vršama te elektroribolovom, nakon čega je započeo izlov alohtonih vrsta. Izlov zajednički obavljaju sve tri institucije na Prošćanskom jezeru i vodotocima s alohtonim vrstama minimalno pet dana svakoga mjeseca. Riba će se loviti sve do značajnog smanjenja broja klenova, crvenperki, štuka i kalifornijskih pastrva. U dosadašnjih mjesec dana ribolova mrežama na Prošćanskom jezeru, postignuti su vrlo dobri rezultati te je jasno vidljiv trend značajnog smanjenja broja crvenperki koje su najbrojnije ribe u tom jezeru. Malobrojniji klenovi i štuke također se uspješno love, dok se u mreže ulovljene domaće pastrve puštaju natrag u jezero, rekao nam je Borčić.


Informacije iz parka također kazuju kako se za izlov alohtonih ribljih vrsta koriste i elektroagregatima. Riba se tada samo blago ošamuti i ispliva na površinu jezera. Alohtone riblje vrste se pokupe, a autohtone ne diraju. Ovakav način lova koristi se na vodotocima Crna rijeka, Bijela rijeka, Matica, Čujića krčevina, Matijaševac i Ljeskovac. U periodu svibanj – kolovoz, ukupno je ulovljeno 712 kg ribe. Tijekom izlova vodi se evidencija o vrsti, količini i broju izlovljene ribe te tipu mreže i lokaciji. Riba se pohranjuje u duboko smrzavanje, a kada se ulovi dovoljna količina, djelatnici Zoološkog vrta u Zagrebu dolazi po ribu i odvoze je. Ulovljenom ribom se hrane neke životinje u ZOO-vrtu: zmije, ptice i sisavci.


Problem nije od jučer


U jezerima i vodotocima Parka utvrđeno je 10 vrsta riba. Dominiraju strane vrste riba klen i crvenperka. Intenzivnim razmnožavanje stvorile su vrlo guste populacije te predstavljaju jednu od glavnih prijetnji autohtonim vrstama riba (dunavska pastrva, dvoprugasti vijun, talijanski zlatni vijun i pijor). Osim klena i crvenperke prisutne su i druge strane vrste (kalifornijska pastrva, štuka i jezerska zlatovčica). Problematika stranih vrsta riba u Nacionalnom parku prisutna je duže vrijeme, a eskalirala je u zadnjih 30-ak godina.


Na području Parka prirodno obitava dunavska pastrva, a provedena znanstvena istraživanja dokazala su kako je ona na ovom području prisutna još od prije ledenih doba. Upravo su u vodotocima Plitvičkih jezera još uvijek prisutne genski ‘čiste’ populacije ove vrste, što je diljem Europe postalo prava rijetkost. Zbog toga se očuvanje populacija dunavske pastrve na području Parka smatra važnim i za očuvanje čitave vrste.


Početkom slijedeće godine započet će projekt obnove populacije domaće dunavske pastrve (Salmo labrax) utemeljen na suvremenim metodama konzervacijske biologije. Ulov riba za mrijest obavljat će se u listopadu i studenom, a u vodotoke će se puštati jedinke u tri starosne kategorije: oplođena ikra, tromjesečna mlađ i jednogodišnje jedinke.


Koliko su pojedine uprave NP Plitvička jezera lakonski i naivno prilazile problemima jezerske faune vidljivo je iz podatka po kojemu su se neki lički ribolovci prije 15-20 godina nudili kako će udičarenjem(?) poloviti milijunsku populaciju alohtonih riba.