KUTEREVO – Sasvim očekivano, prvih ljetnih dana je Kuterevo, naselje na obroncima Velebita, dodatno živnulo. Počela je košnja livada raštrkanih po brežuljcima i dolovima, ratari su se prihvatili radova u poljima, vreva se osjeća i u Utočištu za medvjede, sadržaju po kojem je Kuterevo poznato širom svijeta. Kuterevci će vam s ponosom reći »mi smo najprije postali poznati po našoj obradi drveta, prvenstveno po autohtonim tamburama«. Dangubica je jedna od posebnosti ovoga kraja koju ljubitelji iskonskih ličkih etnosadržaja štuju već nekoliko stotina godina. Boravak medvjeda u ovome kraju također je tradicija koju su samo pojačali štićenici Utočišta. Medvjeda u divljini u okolici Kutereva ne nedostaje i to je sadržaj novog projekta čija je realizacija već počela.

Star 154 goda

Sa svojih 78 godina voditelj Utočišta za medvjede u Kuterevu Ivan Crnković Pavenka uvijek je optimalno lucidan i vrlo razgovorljiv. Za sebe voli reći da je star 154 goda, koliko je godova u stablima od vremena kada se on rodio. Bez obzira na njegove godine, ovaj čovjek je neumoran i u tijeku su velike pripreme za početak nove volonterske sezone i novih projekata.

– Trenutno je kod nas 16 volontera iz Francuske, Danske, Belgije, Njemačke, Nizozemske i Hrvatske koji pripremaju ljetni program. Kod nas će uskoro boraviti mnoštvo skauta iz cijele Europske unije. Ta će mladost boraviti u svojim šatorima pa smo već sada pokosili travu na tim terenima. Tako već i zmije po tome znaju da im se valja iseliti malo podalje.

Nedavno smo u selu Crno Jezero kupili jednu staru kuću nadomak divljine i mnoštvo šume. Za novi projekt nazvan »Belani« kojim nastojimo u divljini stvoriti iskonski suživot s medvjedima. Bez ograda i prepreka. Tu ćemo održavati mnoštvo pojilišta i starinskih kamenica za divljač, održavati i uzgojiti mnoštvo divljih vrsta voća koje medvjedi obožavaju. Želja nam je da ti šumski stanovnici budu bliže ovom kraju, ali da ne čine štete ljudima. Tek povremeno smo imali situacije da su medvjedi odnijeli ili uništili nekoliko pčelinjih košnica. Medvjede iz obližnjih šuma ne mislimo hraniti, osim onoga što su inače navikli sami tražiti i jesti u prirodnom okruženju: šumsko voće, mrave i ostale insekte.

Bit će to na djelu pravi suživot čovjeka i prirode. Bez uplitanja u navike tih divljih životinja. Ili pučki rečeno: želimo »udobrovoljiti« medvjede da se brinu sami za sebe, ali bez činjenja štete ljudima. Priroda nam je isuviše važna da bismo je olako ignorirali, a to je suština ovog projekta. U ovom slučaju medvjede i njihove životne potrebe. Upravo je to krajnji cilj projekta koji će uskoro početi – pojašnjava nam Ivan Crnković Pavenka.

Čovjek i priroda

Kuterevo

Medvjedi su već promijenili zimsko krzno, a prvi val topline natjerao ih je da svježinu potraže u svojim bazenima u Utočištu. Ovoga ljeta će tim »šumskim carevima« na raspolaganju u prirodnom arealu biti nekoliko pojilišta, upravo u vrijeme kada su u planinskim izvorima zalihe vode na izmaku ili sasvim nestanu, a to je ujedno jedan od ciljeva novog projekta Utočišta za medvjede u Kuterevu.