U Gradskom muzeju Senj predstavljen je obnovljeni postav zbirke “Glagoljska baština Senja” koja pokazuje značaj i bogatstvo senjske glagoljske baštine, a uz brojne posjetitelje te predstavnike gradskih i županijskih ustanova i poduzeća na otvorenju su bili i sadašnji i bivši predsjednici i članovi Upravnog vijeća Muzeja te gradonačelnik Senja Jurica Tomljanović, predsjednik Gradskog vijeća Željko Tomljanović kao i predstavnici senjske Crkve, župnik Richard Pavlić i vikar Domagoj Tujmer.

Kako je istaknula ravnateljica GMS-a Blaženka Ljubović, vrlo je rano u crkvi i u javnom životu u uporabi staroslavenski jezik i glagoljica. O tome svjedoče rukom pisane i tiskane glagoljske crkvene knjige, te brojne glagoljske isprave i kameni glagoljski spomenici.

Postoje glagoljski spomenici i izvan hrvatskih područja, ali samo u Hrvatskoj imamo glagoljske spomenike koji traju preko tisuću godina. Pronađeni kameni spomenici upućuju na zaključak da je početkom 12. stoljeća glagoljica već bila ukorijenjena na ovom području što dokazuje glagoljski spomenik tzv. Senjska ploča koja je posebno predstavljena na ovoj izložbi.

Najviši doseg u Senju

– U 13. stoljeću Katolička je crkva uočila da ne može inzistirati na uporabi jednog jezika i pisma ukoliko želi proširiti svoj utjecaj na nova područja. Glagoljica je najviši doseg svog liturgijskog i kulturnog hoda doživjela u Senju, gdje je prešla prag Katedrale, ušla u kanoničke klupe, u katedralni zbor, u biskupsku kancelariju i na koncu i u biskupsku tiskaru.

Njezin ključni iskorak zbio se za vrijeme biskupa Filipa po kojem je glagoljica i staroslavenski jezik 1248. godine s papinim pismom i blagoslovom ušao u službenu uporabu i u bogoslužje, odnosno možemo reći kako je ovim događajem postavljen temeljni kamen za uzlazni period hrvatske glagoljske kulture 14. i 15. stoljeća – rekla je ravnateljica Blaženka Ljubović i dodala da je nepunih pedeset godina poslije Gutenbergova izuma tiska pomičnim slovima u Senju tiskan poznati senjski glagoljski Misal, prva sigurno potvrđena tiskana knjiga na hrvatskom tlu.

Na izložbi je predstavljena Senjska glagoljska tiskara, njeni tiskari, znak tiskare te njena izdanja nastala u vremenu njezinog postojanja od 1494. do 1508. godine, a to su: Senjski glagoljički misal (1494.), Spovid općena (1496.), Naručnik plebanušev (1507.), Tranzit sv. Jerolim (1508), Čudesno slavnog Deve Marie (1507./1508.), Majstor dobra smrti s ritualom (1507/1508) (1508.).

– Senjska glagoljska tiskara prva je tiskara za koju pouzdano znamo da je djelovala na hrvatskom tlu u razdoblju od 1494. do 1508. godine. O njoj nema drugih sačuvanih materijalnih tragova, odnosno sigurnih podataka za njezinu lokaciju, osim književnih djela koja su vrijedni kulturno-povijesni, jezični, književni, tipografski i papirološki spomenici, a uz to još i prave bibliografske rijetkosti od kojih se u Senju, nažalost, nijedno se nije sačuvalo.

Nositelji tiskarske djelatnosti bili su svećenici, odnosno kanonici senjskog kaptola. Prvi poznati senjski tiskar je Blaž Baromić uz kojeg se još spominju: Silvestar Bedričić arhižakan, Gašpar Turčić žakan, Grgur Senjanin meštar.

Od ovih sedam izdanja prve dvije su inkunabule. Hrvati su glagoljicu prigrlili, razvijali i ljubomorno čuvali, držeći je znakom svojeg identiteta, te simbolom svoje neovisnosti i opstojnosti – rekla je prof. Blaženka Ljubović.

Nositelji tiskarske djelatnosti

Nositelje tiskarske djelatnosti u Senjskoj tiskari predstavio je kustos Vedran Tomljanović.

– Senjska crkva i znanost mogu biti ponosni na kanonike: Blaža Baromića, Silvestra Bedričića i Gašpara Turčića koji su u Senj i u Hrvatsku prvi presadili umijeće tiskarstva, kao i na biskupe Filipa i Jakova Blažiolovića zaslužne za opstanak i širenje glagoljice i staroslavenskog bogoslužja, te na brojne znanstvenike poslije njih, koji su svoj znanstveni rad posvetili istraživanju hrvatske glagoljske kulture – rekao je Vedran Tomljanović koji 1.siječnja 2025. godine preuzima dužnost ravnatelja Gradskog muzeja Senj jer ravnateljica Blaženka Ljubović odlazi u mirovinu.

Izdanja Senjske glagoljske tiskare predstavila je kustosica Ana Vukelić Biondić, među ostalim i Senjski glagoljski misal, prvo i najvrijednije izdanje senjske glagoljske tiskare, tiskano 7. kolovoza 1494. godine.

– Misal je knjiga u kojoj su skupljeni svi tekstovi koji se koriste u služenju Svete mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je u dva stupca po 37 redaka, u dvije boje: crnoj i crvenoj. Jezik Misala je hrvatsko – crkvenoslavenski, na kojem su napisane i sve hrvatske glagoljske liturgijske knjige u 15. i 16. stoljeću.

Podatke o tim knjigama iščitavamo iz kolofona, bilješke na zadnjoj stranici knjige s imenom autora i mjestom i datumom tiskanja. Tako je za Misal napisano: “1494. miseca avgusta dan 7 ovi misali biše početi i svršeni v Seni.

A biše štampani s dopušćenem i volju gospodina biskupa od Blaža Baromića i domina Silvestra Bedričića i žakna Gašpara Turčića, Bog nas spasi.” – rekla je kustosica Ana Vukelić Biondić te opisala i druga izdanja senjske glagoljske tiskare.

Blaženka Ljubović odlazi u mirovinu

Ovim projektom od svog profesionalnog rada u Gradskom muzeju Senj oprostila se dugogodišnja ravnateljica Blaženka Ljubović radi odlaska u mirovinu.

– Koristim također ovu priliku za oprostiti se od ravnateljskog angažmana u Muzeju upravo ovom izložbom, tj. njezinim novim postavom. Ovo je također prigoda da naglasim da to nije rastanak zauvijek, već ću uvijek biti na raspolaganju za svaku moguću pomoć koju mogu ponuditi kolegama ako to budu trebali i željeli.

Uvijek ću biti otvorena za svaku suradnju s Muzejom, ali i svim drugim gradskim ustanovama. Koristim priliku da zahvalim svima za uvijek dobru i korektnu suradnju. Ponosna sam što je Muzej uvijek bio prepoznat i cijenjen kao perjanica kulture u gradu Senju – rekla je Blaženka Ljubović.

Riječi zahvale na dugogodišnjem uspješnom radu i doprinosu promicanja kulture Grada Senja dosadašnjoj ravnateljici Gradskog muzeja Senj uputio je novi ravnatelj Muzeja Vedran Tomljanović te joj predao buket cvijeća.