DONJI KOSINJ – Usponom na Kalić stijenu u Donjem Kosinju svećenici Gospićko-senjske biskupije okupili su se na tradicionalnom pouskrsnom susretu Emausu. Ukupno 23 svećenika predvođena gospićko-senjskim biskupom mons. Zdenkom Križićem okupila su se u naselju Rudinka u Župi sv. Ivana Krstitelja u Donjem Kosinju, gdje ih je dočekao domaći župnik vlč. Pero Jurčević. Svećeničke odore zamijenili su sportskom opremom i »naoružani« optimizom krenuli na uspon.

Zanimljive priče

Na Kalić stijenu visoku 1.010 metara nad morem popeli su se samo najustrajniji, među njima i biskup gospićko-senjski mons. Zdenko Križić. S ove stijene pruža se izvrstan pogled na Kosinjsku dolinu i šire područje Like. U srednjem vijeku ovaj je dio Kosinjske doline bio posjed velikaša Anža Frankopana, u njemu su djelovali redovnici pavlini te je u Kosinju 1483. godine najvjerojatnije tiskana prva knjiga u Hrvata, znameniti »Misal po zakonu rimskoga dvora«.

Svećenici su s vrha Kalić stijene mogli uživati u pogledu na izuzetnu prirodnu baštinu, meandar rijeke Like, ali i čuti mnogo toga zanimljivog o slavnoj prošlosti kolijevke hrvatske tiskane riječi i glagoljaštvu, o čemu svjedoče brojne ploče i obimna povijesna građa.

Povijesna istina

Upravo je ova povijesna istina već godinama najjači argument zagovornika koji se zalažu za odustajanje HEP-a od gradnje HES-a Kosinj, čijim bi se akumulacijskim jezerom sasvim potopio Gornji Kosinj i okolna mjesta. Čini se da je sve bilo uzaludno jer je HEP već realizirao brojne priključne infrastrukturne sadržaje neophodne za nesmetani rad budućeg sustava. Osim kulturnih ustanova, muzeja i Matice hrvatske, Crkva je bila najveći protivnik gradnje ovoga projekta koji će potopiti mnoga lokalna naselja, groblja i crkvu sv. Anuna Padovanskog, najstariji sakralni objekt ovoga dijela Like. Prema posljednjem popisu stanovnika ovdje je živjelo manje od 90 ljudi.