SENJ – Senjski Gradski muzej već dugi niz godina pažnju posvećuje Bunjevcima i njihovim običajima, a o tome svjedoči i stalni postav pod nazivom Etnografska zbirka Bunjevci, s više od 700 eksponata kojima se dočarava nekadašnji život Bunjevaca, njihovi običaji, način života, jezik i tradicija.

Upravo u tom prostoru bunjevačke etnografske zbirke Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje proteklog je tjedna simbolično objavio kako će od Ministarstva kulture RH zatražiti da se bunjevački govor, kao značajna vrijednost hrvatskog jezika, proglasi nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Prijedlog je naišao i na iznimno odobravanje i u senjskom Muzeju i među stanovnicima Senja te među samim Bunjevcima, posebno Krivopućanima.

Tri grane jednog debla

– Počašćeni smo što su nam predstavnici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ukazali veliku čast i došli u pohode našim Bunjevcima, i to baš ovoj našoj bunjevačkoj grani primorskoj, i da su dokumentirano i znanstveno o tome progovorili, a posebno pozdravljamo njihov prijedlog da se bunjevački govor proglasi nematerijalnom hrvatskom baštinom. To će puno značiti za budućnost. Etnografska zbirka o Bunjevcima jedna je od starijih u našem Muzeju i konstantno je dodatno uređujemo i oplemenjujemo, a ovaj današnji izgled zbirke postavljen je 2006. godine u povodu 400 godina od doseljenja Bunjevaca u naš kraj.

Ono što mi je posebno drago i svakako ima težinu, jest da smo mi s ovom našom Etnografskom zbirkom Bunjevci 2007. godine gostovali u Subotici, gdje je izložba bila postavljena mjesec dana. Mi smo već tada poradili na tome da ukažemo na činjenicu da su naši Bunjevci, lički Bunjevci te Bunjevci iz Subotice tri grane jednog debla hrvatskog. To dokazuje i njihova tradicija i jezik. Ne smije se zaboraviti da su Bunjevci stoljećima opstali na ovom kršu i kamenu i ovakva čast bunjevačkom govoru za Bunjevce puno znači, i meni kao Bunjevki to puno znači – rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Senj prof. Blaženka Ljubović.

Suživot dvaju govora

Bunjevci koji stoljećima žive u senjskom zaleđu, posebno u Krivom Putu, ponosno pozdravljaju inicijativu da se njihov govor proglasi nematerijalnom baštinom Hrvatske. I sam Senj, u koji se je velik broj Bunjevaca »spustio« živjeti, ima zajednički život dvaju govora, senjsku čakavštinu i bunjevačku štokavštinu i ikavicu. A koliko su Bunjevci iz senjskog zaleđa vezani za svoje korijene, potvrđuje i činjenica da u Senju uz niz stranaka djeluje i Hrvatska bunjevačka stranka koju su osnovali Bunjevci porijeklom iz Krivog Puta.