SENJ – Svoj obol ovogodišnjoj skoroj proslavi Dana grada Senja već tradicionalno daje i Gradska knjižnica Senj, a budući da je i cijela godina, ali i ovogodišnji Dan grada Senja u znaku 370. godišnjice rođenja Pavla Rittera Vitezovića, knjižnica je u suradnji sa senjskom Srednjom školom, koja nosi Vitezovićevo ime, pripremila izložbu naslova »Vitezoviću u čast«. Svečano otvorenje izložbe upriličeno je jučer, čime je otpočeo i bogat program obilježavanja ovogodišnjeg Dana grada. Izložba se sastoji od stručnog osvrta na život i rad Vitezovića, što je upotpunjeno i slikovnim prilozima.

Uz to, izložene su i knjige iz fonda knjižnice koje je napisao Vitezović, kao i druge knjige koje govore o njemu.

– Vitezović, naše gore list, imao je turbulentan život, putovao je i stjecao znanja, bio saborski zastupnik, vojnik, voditelj tiskare, pjesnik i povjesničar. Iako je slovio za vrhunskog intelektualca, stjecajem prilika, umro je sam, bolestan, siromašan i daleko od domovine. No, njegova djela ostala su budućim generacijama kao podsjetnik na ovog velikana hrvatske književnosti. Kao pjesnik pisao je hrvatske i latinske stihove, uglavnom poslanice i prigodnice te anagrame. Vitezovićevo glavno pjesničko djelo, »Odiljenje sigetsko«, nosi jaku domoljubnu notu te se ističe ne samo protuturskom, već i protuaustrijskom tendencijom. Zapaženiji su i Vitezovićevi popularni spjevovi o suvremenim događanjima, »Novljančica« i »Senjčica«. Temeljni pokretač Vitezovićeve poezije je rodoljublje i po tome je preteča mnogih naših preporodnih pjesnika koji su jadikovali nad nesretnom prošlošću domovine. Posljednji stihovani tekst koji je Vitezović uspio tiskati je latinski spjev »Dva stoljeća ucviljene Hrvatske« u kojem kronološki iznosi najvažnije događaje 16. i 17. stoljeća. Vitezović je autor velikog broja djela povijesne tematike – rekla je na otvorenju izložbe ravnateljica Gradske knjižnice Senj prof. Ana Prpić Rogić.

Obilna ostavština

Istaknula je i da je Vitezović pisao i o kralju Ladislavu, kralju Vladimiru, o povijesti Bosne, povijesti Srbije, no podosta materijala je ostalo neobjavljeno.

– Obilna Vitezovićeva rukopisna ostavština danas se čuva u Arhivu HAZU-a, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Arhivu zagrebačke nadbiskupije. Od Vitezovićevog velikog hrvatsko-latinskog i latinsko –hrvatskog rječnika, zbog kojeg se obraćao i za pomoć Papi, sačuvan je u rukopisu samo drugi dio, ali je i taj dovoljan da se vidi koliko je širok Vitezovićev horizont jer se uočava da je građu uzimao iz sva tri narječja. Vitezović je i autor »Kronike aliti spomena vsega svijeta vikov« koju je priredio za one manje obrazovane, s namjerom da se puk educira i da čita. Krajem stoljeća Vitezović raspisuje proglas kako bi skupio što više građe za svoje djelo »Stematografiju« koja je trebala biti uvod u ambiciozno i opsežno djelo o Ilirima. Izašla je iz tiska samo jedna knjiga koja obrađuje ilirske grbove. Zapaženo djelo povijesne tematike je i »Oživljena Hrvatska«. Veliku važnost za hrvatsku književnu i kulturnu povijest ima Vitezovićevo zanimanje za jezičnu problematiku i njegovo poimanje jezičnog pitanja. Provodeći načelo da se svaki glas označuje uvijek istim slovom, i pomažući se dijakritičkim znakovima, Vitezović je pošao putem kojim će kasnije poći i Gaj – rekla je ravnateljica Ana Prpić Rogić i dodala da se s Vitezovićem prvi put u hrvatskoj književnosti javlja profesionalni književnik kakvog je u ostaloj Europi već odavno stvorio humanizam, a Vitezović je tipična slika intelektualca onog vremena koji ne može dobiti posao prema znanju i sposobnostima. Vojne časti i položaje zauzeli su stranci, a ostale poslove pohvatali su imućni magnati i plemići.

Nemirni uvjeti života

U tadašnjim uvjetima, kad se i nije previše cijenio znanstveni i književni rad, Vitezovićev napor naišao je na nepremostive teškoće. Iako je po učenju i znanju bio prva glava u Hrvatskoj, on s tim kvalitetama nije ništa mogao postići u tadašnjoj poluvojnoj i povlašteno-feudalnoj sredini.

– Vitezović nije imao mirne uvjete života da bi mogao raditi iz pravog naučnog, znanstvenog interesa, bez narudžbe i trenutne potrebe, no pored sve nedovršenosti i rascjepkanosti rada, Vitezovićevo značenje za daljnji kulturni život Hrvatske je veliko. Njegove ideje utrle su put kasnijem preporodu, a prvi je stao i buditi svijest o povijesnom kontinuitetu i jedinstvu i o potrebi političkog i kulturnog ujedinjenja Hrvata.

Povjesničari književnosti slažu se da je Vitezović značajno ime u hrvatskoj književnosti. Iako više povjesničar nego lirik, ipak je uspio sačuvati svoje mjesto u književnoj i kulturnoj povijesti 17. stoljeća. I mi Senjani moramo biti ponosni na svog vrijednog sina koji je svojim radom i djelovanjem zadužio i pomogao generacije koje su dolazile iza njega. Ova izložba naš je doprinos proslavi Dana grada Senja i Vitezovićeva rođendana i podsjetnik na veličinu Vitezovićeva lika i djela – zaključila je ravnateljica Ana Prpić Rogić. Izložba se može razgledati do 1. svibnja u radno vrijeme knjižnice.

Brojne aktivnosti senjske knjižnice za Dan grada

U suradnji s Dječjim vrtićem Travica, knjižnica će danas u prostorijama vrtića održati edukativni program pod nazivom »Upoznaj svoj grad i knjižnicu«, u kojem će knjižničari na djeci razumljiv način predstaviti i popularizirati knjižnicu te pročitati i prokomentirati »Senjskog zmaja«, zavičajnu slikovnicu koja budi ljubav prema rodnom gradu Senju, a sutra, u četvrtak, u Domu kulture u 18 sati Knjižnica organizira predstavljanje knjige Sanje Ždralović »Glagoljski misterij«. To je uzbudljiv kriminalistički roman u kojem glavni junaci tragaju za ukradenim rukopisom. Roman spaja stvarnost i fikciju te objedinjuje današnjicu i prošlost kroz pomno osmišljene zagonetke, a roman je posebno zanimljiv jer je dio radnje smješten u Senj.

U petak, 22. travnja, knjižnica će održati akciju »Vratite knjige bez plaćanja zakasnine«. Svi korisnici koji su zaboravili vratiti knjige bit će taj dan oslobođeni plaćanja zakasnine.