SENJ – Jedna od niza zanimljivih stalnih izložbi postavljenih u Gradskom muzeju Senj je i ona pod nazivom »Etnografska zbirka Bunjevci« koja u pravilu izaziva izniman interes posjetitelja, ali putem koje se o Bunjevcima može puno i naučiti. Riječ je o jednoj od najbogatijih zbirki po obimu jer sadrži više od 700 predmeta, a za stanovnike okolice grada Senja ova izložba ima i veliku simboličku vrijednost jer je velik broj predmeta donijelo i doniralo u Muzej upravo lokalno stanovništvo. Uz to, objektivan značaj zbirke leži u mogućnostima očuvanja predmeta i uvida u njezin sadržaj radi budućih etnoloških i povijesnih istraživanja tradicijske kulture primorskih Bunjevaca.

– Bunjevci su hrvatska etnička skupina koja se dijeli na dalmatinski, primorsko-lički i podunavski ogranak. Ishodištem njihove etnogeneze smatra se jugoistočno dinarsko-jadransko granično područje gdje su se upravo prožimali različiti kulturni elementi te tako dali temelj nastajanju i oblikovanju hrvatske skupine pod nazivom Bunjevci. O podrijetlu imena Bunjevci postoje brojne teorije. Jedna od njih je da je ime poteklo od naziva rijeke Bune u Hercegovini, druga je vezana uz kamenu kućicu – bunju, treća pak ime povezuje s glagolom bunjati i buniti se – kaže ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović.

Nekoliko cjelina

Zbirka obuhvaća nekoliko cjelina: bunjevačke migracije, tradicijski način života, stanovanje, prehrana, odijevanje, obrti, poljodjelstvo i drugo, koje se sadržajem međusobno nadopunjuju te predstavljaju dio bogate tradicijske kulture primorskih Bunjevaca, a sve kako bi se posjetitelje upoznalo sa specifičnostima bunjevačkog života. Razlika između Bunjevaca i ostalih hrvatskih narodnih skupina je upravo u jeziku jer se Bunjevci koriste ikavskim novoštokavskim dijalektom. Kako se kroz izložbu vidi, osnovne gospodarske grane kod Bunjevaca u senjskoj okolici bile su stočarstvo i zemljoradnja, a pojedinci su se bavili i obrtništvom, lovom na divlje životinje, pčelarstvom i kirijanjem.

Od poljodjelskih kultura, najučestalije su bile ječam i zob, od povrtlarskih kultura krumpir, kupus, repa, mahunarke, mrkva i salata, a od voća šljive i jabuke. S obzirom na način privređivanja, Bunjevci s područja senjske okolice hranili su se proizvodima poljoprivrednih kultura te mlijekom i mliječnim proizvodima. Zbog ranog prodora kupovnih odjevnih predmeta, bunjevačke se narodne nošnje nisu uspjele očuvati u izvornom obliku, sačuvane su samo replike, a kao sirovina za izradu odjevnih predmeta korištene su vuna, lan i konoplja, dok se obuća izrađivala od kože.

Nastambe na kat

– Specifične kuće i ljetni stanovi ovih skupina mogu se kategorizirati na kuće s odvojenim stajama, nastambe na kat te nastambe s jednom prostorijom, tzv. pojate. Najčešći je bio drugi tip nastambi u kojima su u prizemlju boravile životinje, a na katu ljudi. Isprva su se u kućama nalazila otvorena ognjišta koja kasnije sve više zamjenjuju peći, tzv. koze. Bunjevci s područja Krivog Puta, Krasna i okolice često su se bavili i kovačijom, s obzirom na to da je do sedamdesetih godina 20. stoljeća gotovo svaka kuća imala konja ili vola, a alat bio nužan dio kućnog inventara – pojašnjava prof. Ljubović.

Zbirka među ostalim sadrži zaprežna kola Bunjevaca koja su služila u transportu, tkalački stan koji je služio za izradu tekstilnih predmeta, a najveći dio izložaka čine predmeti svakodnevne uporabe: posuđe (bačve, barilci, burila, žbanjice), namještaj, drvodjelski, tkalački i poljodjelski alat (sjekire, motike, krampovi i sl.). Prikazane su i četiri specifične bunjevačke nošnje i to: žene Bunjevke, djevojke Bunjevke, Bunjevca kamenjara i Bunjevca mladića. Poseban dio zbirke odnosi se na unutrašnjost bunjevačke kuće s posebno odvojenim ognjištem i spavaćom sobom.

Gradski muzej Senj

Gradski muzej Senj ponovo je otvoren za posjetitelje, ali uz pridržavanje preporučenih mjera opreza, pa se stalni postav »Etnografske zbirke Bunjevci« može uživo vidjeti, kao i druge stalne zbirke senjskog Muzeja – od arheološke i hidroarheološke zbirke do zbirke glagoljice, gradskih i plemićkih grbova, izložbe o senjskim uskocima i senjskoj kapetaniji, o povijesti tvrđave Nehaj, tu je i zbirka i vojne opreme, prirodoslovna zbirka, izložbe o senjskim crkvama kroz povijest, o intelektualnom krugu Senja, o Senjanima u Domovinskom ratu… Tijekom trajanja aktualnih epidemioloških mjera Gradski muzej Senj je za posjetitelje otvoren od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati.